Ivan Pićurić, zamjenik direktora OCSI, osoba je koja stoji iza nekih od najvažnijih projekata Organizacije u protekloj studijskoj godini.
Osim odgovorne uloge u Upravnom odboru – predstavnika svih članova, Ivan je i rukovodilac autorskog tima koji je radio na izradi Publikacije o crnogorskim studentima u inostranstvu, kao i Publikacije o aplikacionim procesima – kako do studija u inostranstvu. Ivan je magistrant arhitekture na Univerzitetu u Mariboru, a trenutno je i zaposlen u Eforma arhitektonskom birou.
1. Recite nam nešto više o sebi i Vašem radu u OCSI.
Student sam druge godine master studija arhitekture na FGPA Univerza Maribor (Fakulteta za gradbeništvo prometno inženirstvo in arhitekturo). Osnovne studije završio sam na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici gdje sam stekao neophodna znanja i iskustva koja su me preporučila za nastavak studija u Sloveniji.
U želji da postanem dio šire zajednice naših studenata i njihovih zajedničkih aktivnosti, po su dolasku u inostranstvo uključio sam se u rad OCSI kao koordinator za Maribor. Bio sam dio grupe crnogorskih studenata koja je napisala i objavila Priručnika o studiranju u Sloveniji koji je ubrzo zaživio kao važna pomoć u procesu adaptacije na novu sredinu. Ove godine, ID organizacije, Balša Lubarda, izabrao me je za zamjenika direktora OCSI i člana Upravnog odbora. Na ovoj poziciji upoznao sam naše najbolje studente u inostranstvu i neke od predstavnika institucija u Crnoj Gori, pomogao održavanju okupljanja crnogorskih studenata širom svijeta, učestvovao u izradi tri publikacije namijenjene CSI populaciji, ali i stekao dosta prijatelja.
2. Nedavno ste osvojili prvo mjesto na Konkursu za revitalizaciju i uređenje enterijera Muzeja čula (Harrachovsky palac) u Pragu. Koja nagrada je u pitanju i kakvi su vaši utisci?
Prvo mjesto na pomenutom konkursu osvojio je tim crnogorskih studenata arhitekture u Sloveniji koji čine Jovana Vuletić, Mina Gutović, Nina Ćulafić i ja. Konkurs za obnovu Muzeja čula (Museum of senses) raspisao je slovenački investitor u partnerstvu sa Univerzitetom Maribor. Muzej iluzija je globalni fenomen koji svojim sadržajem privlači veliki broj turista iz cijelog svijeta. Nakon muzeja u Ljubljani, Zagrebu i Zadru red je došao na Prag, u obnovljenoj palati u centru grada. Za nas kao studente arhitekture posebno je važno da je projekat prihvaćen u cjelosti, bez značajnih izmjena od strane investitora. Uz novčanu nagradu, od organizatora smo dobili plaćeni put u Prag i prisustvo svečanom otvaranju Muzeja koje je planirano za sledeći mjesec. Nagrada nije izolovana, svakodnevno crnogorski studenti ostvaruju odlične rezultate kao najbolji na svojim univerzitetima. Priznanje je potvrda nama i svim crnogorskim studentima u inostranstvu da nijesmo gori od ostalih, naprotiv – često smo u prednosti, motivisani velikom željom za uspjehom i daljim profesionalnim usavršavanjem.
3. Šta vas je pokrenulo da napišete tri publikacije o crnogorskim studentima u inostranstvu?
Istraživanja koja OCSI sprovodi na kraju svake godine ukazuju na očekivani rast broja crnogorskih studenata u inostranstvu u narednim godinama. Samim tim, osjeća se potreba za boljim razumijevanjem strukture CSI populacije, kao i postavljanjem novih pitanja i predstavljanjem mogućih rješenja za budućnost. Naš projekat predstavlja prvi korak u tom pravcu i istovremeno poziv svim zainteresovanim subjektima da svojim angažmanom i komentarima doprinesu validnosti prikupljenih podataka. Publikacije koju smo kreirali, nastale su kao rezultat istraživačkog procesa kojim smo pokušali da definišemo ključne izazove u svakodnevnom životu van Crne Gore. Cilj je da sa tri planirane publikacije podstaknemo i pokrenemo uključivanje i saradnju relevantnih aktera: državnih i akademskih institucija, privrednih subjekata, ali i samih studenata i njihovih roditelja sa ciljem realizacije potencijala CSI.
4. Koliko studenata iz CG studira u inostranstvu?
Tačan odgovor na ovo pitanje trenutno nije moguće dati iz više razloga. Odsustvo direktne komunikacije OCSI, institucija u Crnoj Gori, ambasada i konzulata naše države sa studentima koji studiraju u Africi, Sjevernoj Americi, Sjevernoj Evropi otežalo je dobijanje informacija za te djelove svijeta. Procjene koje smo, kao organizacija posvećena crnogorskim studentima u inostranstvu, napravili pokazuju da CSI populaciji trenutno pripada oko 1400 studenata. Važno je istaći da se kao crnogorski studenti u inostranstvu podrazumijevaju svi oni koji studiraju u nekoj od zemalja gdje se nastava ne izvodi na jednom od zvaničnih jezika u Crnoj Gori. Dakle, broj do kojeg smo došli ne uključuje naše studente u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i Albaniji. Moja želja je da našom Publikacijom podstaknemo dalja istraživanja i napore da se dođe do tačnog broja studenata van Crne Gore, uz saradnju državnih institucija, univerziteta i OCSI.
5. U kojoj zemlji trenutno ima najviše naših studenata?
Naša istraživanja pokazuju da naših studenata trenutno najviše ima u Turskoj (24%), Italiji (17%), Austriji (15%) i Sloveniji (14%). Ovaj podatak dobijen je na osnovu uzorka koji predstavlja oko 70% ukupnog broja CSI, tj. oko 900 studenata. OCSI će nastojati da taj procenat poveća i u budućnosti što preciznije predstavi populaciju crnogorskih studenata u inostranstvu.
6. Zbog kojih razloga crnogorski studenti odlučuju da studiraju vani?
Motivaciju za odlazak u inostranstvo formira želja za novim iskustvom, mogućnostima i prilikama za drugačiji individualni i profesionalni razvoj. Naši podaci pokazuju da studenti prednost studiranja van Crne Gore vide i u novim poznanstvima, upoznavanju novih kultura i običaja, pronalaženju novih ideja i inspiracaija za rad. Mišljenje CSI populacije je da se nakon završenih studija u inostranstvu lakše dolazi do posla u Crnoj Gori, iako veći broj njih planira da i nakon završetka obrazovanja ostane van zemlje. Zaključak je da se studenti odlučuju da studiraju vani kako bi iskusili drugačiji način života i sebi obezbijedili bolje obrazovanje.
7. Koliki je procenat studenata koji se vrate u CG nakon završenih studija u inostranstvu?
Procjene su da je taj broj i dalje veći od broja studenata koji nakon studija ostaju u inostranstvu. Iskustva alumnista OCSI pokazala su da studenti na razmjenama ili osnovnim studijama van Crne Gore, nakon okončanja tog procesa, lakše odlučuju da svoje obrazovanje nastave u istoj ili drugoj stranoj zemlji. Studenti na master ili doktorskim studijama lakše se odlučuju na povratak u matičnu državu, gdje stečena znanja mogu primijeniti u nastavku svoje profesionalne karijere.
8. Za koje se oblasti najčesce opredjeljuju studenti kad odu iz CG? Da li su to oblasti koje ne postoje na crnogorskim univerzitetima?
Tačno je da postoje i takvi slučajevi ali treba biti precizan, studenti se na odlazak u inostranstvo odlučuju i zbog želje da prošire svoja znanja i iskustva u nekim od oblasti koje postoje na našim univerzitetima. Tako je sprovedena anketa (na oko 40% studenata) pokazala da studenata najviše ima na Ekonomiji, Arhitekturi, Političkim naukama, Medicini, Pravu i Informatici. Predavanja stranih profesora, iskustva drugih zemalja, praksa i teorija, drugačiji sistem, samo su neki od razloga zašto se pored naših univerziteta studenti opredjeljuju za iste oblasti van Crne Gore.
9.Da li je veći broj naših studenata svoje studije u inostranstvu ostvario stipendijom ili samofinansiranjem?
Ankete koje smo sproveli unutar organizacije pokazuju da je veći broj studenata na studijama u inostranstvu finansirajući se iz privatnih izvora. Ovo je pokazatelj trenda rasta broja i želje naših studenata za odlazak u stranu zemlju, te dobijanja novih mogućnosti i znanja bez obzira na (ne)dobijenu stipendiju. Ovo je takođe posljedica činjenice da za neke zemlje ne postoje odgovarajuće stipendije ili je njihovo dobijanje uslovljeno određenim otežavajućim faktorima, pa je samofinansiranje jedino rješenje.
10. Koje su poteškoće na koje najčesće nailaze crnogorski studenti u inostranstvu ?
To su slaba informisanost studenata prije dolaska u inostranstvo, troškovi života u stranoj zemlji, administrativni problemi i znanje stranog jezika. Za mnoge studente to je prva migracija, a većina do tog trenutka nije imala radno iskustvo i nije iskusila samostalan život. Potraga za smještajem, kulturni šok u novoj sredini, drugačiji običaji, zakonske regulative takođe mogu biti težak izazov pri odlasku van Crne Gore. Rješenje je saradnja sa starijim studentima, kontakt sa koordinatorima novog univerziteta, kao i publikacije i priručnici za strane studente. Učestvovao sam u izradi jednog takvog projekta – Priručnik za crnogorske studente u Sloveniji, koji je tu da olakša prilagođavanje našim studentima. Probleme treba tražiti i u želji studenata da steknu internacionalno obrazovanje, često birajući državu a ne program prikladan svojim potrebama i sferama interesovanja.
11. Kojom temom se bavi druga publikacija i koju oblast istražuje?
Druga publikacija, pod nazivom „Aplikacioni procesi-kako do studija u inostranstvu?“ je namijenjena svim srednjoškolcima i studentima koji se interesuju za mogućnost upisivanja osnovnih, magistarskih ili doktorskih studija u inostranstvu. Cilj projekta je pokušaj da se ukaže na činjenicu da period odlučivanja o daljem obrazovnom usavršavanju i visokoškolskoj instituciji treba posmatrati kao važan period u životu učenika, studenta. Razumijevanje ozbiljnosti ovog procesa a zatim i djelovanje u skladu sa naučenim pravilima predstavlja nešto što o čemu je potrebno razgovarati u okviru naše organizacije i zainteresovane javnosti. Važno je napomenuti da je publikacija zasnovana na različitim i bogatim iskustvima članova Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu i ostalih pripadnika CSI populacije.
Na kraju, želim da se zahvalim prijateljima iz Upravnog odbora OCSI, koordinatorima organizacije, alumnistima, institucijama, domaćim i stranim univerzitetima, kao i svim crnogorskim studentima u inostranstvu bez kojih ove publikacije ne bi postojale.