Posljednjih mjeseci smo svjedočili mnogim ekstremnim vremenskim neprilikama koje su se dešavale širom Evrope, i svijeta. Međutim, moramo biti saglasni u vezi toga da kada pročitamo neke vijesti koje se tiču drugog kontinenta, nijesmo mnogo povezani sa tim i nekako nas ne „dotiče“. Međutim, kada svjedočimo katastrofama koje se dešavaju u Evropi, potrese nas više zato što znamo da se može dogoditi i u našoj zemlji, i da nam je zapravo pred vratima. Klimatske promjene su stanje koje je efektivno pogodilo Planetu posljednjih stotina godina, a posebno period nakon industrijske revolucije. Tada su emisije gasova koji dovode do efekta staklene bašte, naročito gasova CO2 počeli da se nekontrolisano emituju u vazduh, i samim tim, temperatura na Planeti je počela da se povećava. To se sve, ponavljam, nekontrolisano nastavilo do posljednjih nekoliko godina, kada su počeli alarmantni događaji koji su direktno povezani sa posljedicama klimatskih promjena.
Nekontrolisane emisije ugljen-dioksida su glavni pokretač klimatskih promjena. Svijet mora da što prije smanji emisije CO2, kako bi se izbjegli najgori scenariji izazvani upravo klimatskim promjenama. Međutim, način na koji se ta odgovornost dijeli između regiona, zemalja i pojedinaca jeste beskonačna tačka o kojoj se raspravlja na međunarodnim diskusijama. Došlo je krajnje vrijeme za promjenu, a ovo je i posljednji signal upozorenja koji nam naučnici širom svijeta šalju. Na Grafiku 1. možete pogledati kako je godišnje rasla količina ugljen-dioksida u atmosferi.
Grafik 1. Godišnja emisija CO2 u svijetu, podijeljeno po kontinentima
CO2 emissions, https://ourworldindata.org/co2-emissions (pristup sajtu: avgust 2021.)
Nedavni izvještaj objavljen od strane IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) potresao je cijeli svijet. Naime, specijalni izvještaj IPCC-a o uticajima globalnog zagrijevanja i predviđanja povećanja temperature na Zemlji za 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, zabrinuo je aktiviste, one koji donose odluke, pa čak i stanovništvo koje se prije nije interesovalo na temu zaštite životne sredine. Globalno zagrijavanje jeste prirodan proces koji se dešava na Planeti. Međutim, ljudski faktor umnogome tome doprinosi, pa se povećanje temperature, odnosno globalno zagrijavanje dešava brže, i u većem temperaturnom opsegu. Prosječna temperatura na Zemlji povećala se za oko 1°C od 1900. godine, pri čemu se više od polovine povećanja dogodilo od sredine 1970-ih, upravo nakon industrijske revolucije.
Globalno zagrijavanje je u ovom izvještaju definisano kao povećanje kombinovanih temperatura površinskog vazduha i površine mora prosječno širom svijeta i tokom perioda od 30 godina. Osim ako nije drugačije naznačeno, zagrijevanje je izraženo u odnosu na period 1850–1900, korišćeno kao aproksimacija predindustrijskih temperatura. Za periode kraće od 30 godina, zagrijevanje se odnosi na procijenjenu prosječnu temperaturu tokom 30 godina usredsređenu na taj kraći period. Shodno tome, zagrijevanje nakon predindustrijskog nivoa do decenije u periodu od 2006–2015 procenjuje se na 0,87°C. Kako je u izvještaju prikazano, vjeruje se da nije moguće da će prošle emisije podići globalnu srednju temperaturu na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, ali prethodne emisije dovode do drugih promjena, kao što je dalji porast nivoa mora. Ukoliko bi se sve antropogene emisije CO2, odnosno one emisije izazvane ljudskim faktorom, odmah smanjile na nulu, svako dalje zagrijevanje iznad 1°C, koje je već bilo doživljeno, bi vjerovatno bilo manje od 0,5°C u naredne dvije do tri decenije, a vjerovatno i manje od 0,5°C na vjekovnoj vremenskoj skali. Stoga, zagrijavanje veće od 1,5°C se može spriječiti: da li će do njega doći direktno zavisi od budućih stopa smanjenja emisija.
Mnogi naučni dokazi, predviđanja i diskusije dovele su do toga da se stvori ovaj izvještaj i upozori na mogući porast temperature od 1,5°C. Ovaj izvještaj je zasnovan na tradicionalnim dokazima o sistemu funkcionisanja klime i povezanim uticajima i problemu klimatskih promjena, napisan u kombinaciji sa znanjem izvučenim iz percepcije rizika i iskustava klimatskih uticaja i sistema upravljanja. Ovaj izvještaj sugeriše na promjene i drastične transformacije koje se moraju hitno preduzeti kako bi se izbjegli oni događaji sa kojima se moderno društvo ne može nositi. Međutim, pritisak na Planeti je veliki i hitno je potrebno buđenje stanovništva i razmišljanja kako već danas svojim navikama možemo pomoći da se ovo spriječi.
Povezanost sa zagrijevanjem od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa mogu se identifikovati pod nizom pretpostavki o ekonomskom rastu, tehnološkom razvoju i načinu života. Međutim, nedostatak globalne saradnje, nedostatak upravljanja potrebnom energijom i transformacijom upotrebe zemljišta, te povećanje potrošnje koja iziskuje mnogo resursa ključne su prepreke za spriječavanje povećanja temperature od 1,5°C.
Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje da li je moguće ograničiti, odnosno spriječiti zagrijavanje na 1,5°C i prilagoditi se posljedicama. U ovom izveštaju izvodljivost se razmatra kao sposobnost sistema u cjelini da postigne određeni rezultat. Globalna transformacija koja bi bila potrebna za ograničavanje zagrijavanja na 1,5°C zahtijeva omogućavanje uslova koji odražavaju veze, sinergije i kompromise između ublažavanja, prilagođavanja i održivog razvoja. Ovi uslovi omogućavanja procjenjuju se kroz mnoge dimenzije: geofizičke, ekološke, tehnološke, ekonomske, društveno-kulturne i institucionalne. Ovo takođe naglašava globalnu međusobnu povezanost prošlih, sadašnjih i budućih odnosa čovjeka i prirode, tj. životne sredine.
Šta zapravo klimatske promjene donose?
- Povećanje nivoa mora i poplave u kojima veliki broj ljudi gubi mjesto za život, dolazi do migracija i velikih ekonomskih problema.
- Ekstremne vrućine i suše, uništavanje ekosistema i nemogućnosti razvijanja poljoprivrede i proizvodnje hrane na takvim područjima.
- Veliki prirodni požari koji uništavaju cijeli ekosistem šuma.
- Intenzivne tropske ciklone, intenzivne padavine.
- Promjene u ekosistemu okeana, izumiranje korala zbog zagrijavanja okeana.
- Veliki broj ljudi gubi život zbog nedostatka kvalitetne hrane i vode za piće.
The Effects of Climate Change, https://climate.nasa.gov/effects/ (pristup sajtu: avgust 2021.)
Smanjenje karbonskog otiska individue je jako važan faktor u smanjenju efekta i spriječavanju globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Konzumerizam je komponenta modernog doba koja vodi do sve veće proizvodnje, a zatim onoga što kasnije deklarišemo kao otpad. Dakle, proizvodnja, kupovina od strane stanovništva, korišćenje i zatim ponovo postaje otpad sa kojim Planeta mora da se izbori. Ukoliko bismo već od danas počeli da donosimo pametnije, zelenije odluke, promjena je ispred nas. Ukoliko kao inividua postanemo odgovorni za ono što ostavljamo iza sebe na Planeti, onda možemo da očekujemo da će i svijet postati bolje mjesto za život.
Reference:
CO2 emissions, https://ourworldindata.org/co2-emissions (pristup sajtu: avgust 2021.)
SPECIAL REPORT Global Warming of 1.5ºC, https://www.ipcc.ch/sr15/ (pristup sajtu: avgust 2021.)
The Effects of Climate Change, https://climate.nasa.gov/effects/ (pristup sajtu: avgust 2021.)