Danas se pod pojmom farmerki mogu naći najrazličitiji odjevni predmeti, a ovaj termin datira još iz XV vijeka, kada se koristio za opisivanje odjeće izrađene od grube tkanine koju su nosili radnici. Riječ je o nezaobilaznom komadu odjeće koji nose milioni ljudi širom svijeta – različitih životnih stilova, godina i modnih preferenci. Međutim, da li znate kako je došlo do njihovog nastanka?
Materijal od kog se pravio džins potiče iz italijanskog okruga Đenova, po kojoj je i dobio ime. Tkači iz okoline grada Nima u Francuskoj pokušali su da naprave repliku ovog materijala, nakon čega je usvojen i naziv “denim” (kod nas poznat kao “teksas”), kao spajanje reči “de Nimes”, kako se na francuskom ovaj grad oslovljavao.
Na današnji dan, 26. februra 1829. godine rođen je Levi Štraus, tvorac popularnog “džinsa”.
Tačnije, za njegovo „otkriće“ podjedanko su zaslužni Levi Štraus i krojač Džejkob Dejvis, koji je materijal kupovao od firme Levi Strauss & Co. Levi je osmislio radne pantalone od šatorskog platna za rudare i kopače zlata, sa džepovima za čuvanje rude zlata. Dejvis je farmerke kakve danas poznajemo smislio sasvim slučajno. Suočen sa problemom čovjeka koji je stalno cijepao džepove na pantalonama od denima, on je stavio na uglove džepova metalne nitne, te je farmerke zakopčao istim, kako bi bile izdržljivije. Ovakve pantalone ubrzo su postale pravi hit.
Dovitljivi Džejkob je znao da ovako dobar proizvod treba odmah zaštititi od krađe i plagijata. Jedino rješenje je bilo prijaviti svoj patent, ali nije imao 68 dolara koliko mu je bilo potrebno za zaštitu patenta. Džejkob piše pismo gospodinu Štrausu u kome ga poziva da postanu partneri, što on odmah prihvata. Patent je zaštićen 20. maja 1873. godine. Uskoro svi radni ljudi kupuju farmerke firme Levi Strauss & Co, a Džejkob postaje glavni čovjek za proizvodnju u Štrausovoj fabrici u San Francisku.
Priča o njihovoj izdržljivosti se vrlo brzo širi, a 1886. godine je i grafički prikazana u vidu dva konja koja razvlače par farmerki, i to na kožnoj etiketi prišivenoj na zadnjem dijelu. U tom periodu muški model farmerki je imao patentni zatvarač s prednje strane, a ženski model na desnom boku. Oko 1890. godine ova vrsta pantalona je nazvana 501, i taj naziv se zadržao sve do danas. Nakon isteka patenta, kada je on postao javno vlasništvo, mnogi proizvođači počinju da prave farmerke po uzoru na Levis.
Zanimljivo je da su se tadašnje farmerice prodavale za 1,25 dolar, a danas koštaju 80 dolara i više, mada ima onih koje dostižu cijenu od 200 dolara ili evra, pa i više.
Pedesetih godina prošlog vijeka, džins postaje oznaka protesta mladih protiv društvenih predrasuda – fina djeca u pantalonama radnika. Neki bioskopi i restorani, u to vrijeme, odbijaju da prime goste u farmerkama, dok učenici koji dolaze u džinsu bivaju izbačeni sa časova. Vremenom su farmerke, ipak, postale omiljeni neformalni odjevni predmet ljudi svih starosnih dobi.
Prema nekim podacima, godišnje se u svijetu proizvede milijardu pari farmerica. Najstariji sačuvan par farmerica nazvan je XX. Sašivene su 1879. godine i čuvaju se u sefu kompanije Levi Strauss & Co u San Francisku. Vrijede više od 150.000 dolara. U sjedištu kompanije nalazi se i Levi’s muzej, gdje posjetioci mogu da pronađu modne detalje najvećih holivudskih zvijezda.
Autorka: Anđela Ašanin