Važan savjet prilikom prijavljivanja za stipendije za studiranje u inostranstvu je da je često važnije odabrati studijski program koji odgovara tvom obrazovnom usmjerenju, iskustvu, vještinama, kao i planovima za karijeru. Sa praktičnog aspekta, mnogo je lakše napisati motivaciono pismo i ostalu dokumentaciju kada je u pitanju izbor koji zaista voliš, razumiješ i koji želiš da usavršiš. Ipak, to je ono što ćeš studirati na kraju, tako da je bolje i efikasnije napraviti pravi izbor. Međutim, uvijek treba da imaš na umu svoje planove za dalje usavršavanje i karijeru jer ti faktori imaju veoma važnu ulogu pri biranju studijskog programa i univerziteta.
Mogućnost zapošljavanja je jedna od glavnih preokupacija svakog studenta i ukoliko imaš ambicije da se upoznaš sa sistemom obrazovanja na nekom od najboljih univerziteta na svijetu i da pritom ostvariš vrlo važne kontakte, onda ti savjetujemo da razmotriš da svoje studije započneš ili nastaviš na nekom od najbolje rangiranih univerziteta. Prilike koje se nude na najboljim univerzitetima su izvanredne i sam status studenta na tim prestižnim institucijama će ti biti sjajna referenca za nastavak školovanja i buduću karijeru. Stoga, prilikom donošenja odluke o tome šta i gdje želiš da studiraš, uvijek je važno da imaš na umu oba navedena određujuća faktora jer ćeš, kada razmotriš svoje prioritete, želje i ambicije za budućnost, biti u prilici da doneseš pravu odluku koja će ti pomoći da sve to i ostvariš.
Okvirni rokovi, predstavljeni u grafiku ispod, predstavljaju smjernice za što bezbolnije iskustvo aplikacionog procesa. Postoji pregršt stvari koje mogu „poći po zlu“ i neminovno je da makar jedna zakači svakoga. Dobrom organizacijom ćeš donekle izbjeći stresne situacije, te greške do kojih dolazi zbog neopreznosti i nedovoljno vremena za ponovni pregled (npr. u pisanju).
U ovom dijelu obradili smo neke od najpopularnijih destinacija za naše studente: Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Italiju, Sloveniju, te Austriju.
Nadamo se da će u narednom periodu ova publikacija biti obogaćena rokovima iz ostalih zemalja, radi lakšeg pregleda i boljeg informisanja.
Veliki broj univerziteta širom svijeta koristi standardizovane testove ili kreira svoje prijemne ispite. Nekada su prijemni ispiti kreirani za potrebe određenog programa, ali postoji mogućnost i prihvatanja rezultata sa standardizovanih testova za internacionalne studente. Takođe, u većini slučajeva te očekuje i polaganje jezičkih testova. Pregled nekih od najpoznatijih standardizovanih testova je dostupan u tekstu ispod, a podijeljen je tri grupe: testovi poznavanja engleskog jezika – TOEFL i IELTS, te testovi koji su potrebni za upis na (u velikom broju slučajeva) američke univerzitete – SAT na osnovne, GRE, GMAT i LSAT za postdiplomske studije; kao i pregled drugih testova. Više o testovima možeš naći u našim publikacijama dostupnim u odjeljku Biblioteka.
Jezički testovi:
TOEFL
Šta je TOEFL test i šta on mjeri? TOEFL (Test of English as Foreign Language) je test koji ima za cilj provjeru mogućnosti praćenja nastave na engleskom jeziku, odnosno provjeru nivoa znanja engleskog jezika kod potencijalnih studenata kojima ovaj jezik nije maternji. Ovo je i jedan od najpopularnijih testova na našim prostorima, te je poznat po objektivnosti (tri do šest ovlašćenih stručnjaka pregleda tvoj test i kvalitet tvojih pisanih i usmenih odgovora), kao i strogo akademskom sadržaju pitanja, odnosno tekstova.
Kako TOEFL izgleda? TOEFL ima za cilj analizu četiri jezičke vještine: pisanje, čitanje, govor i slušanje. Čitav test nosi ukupno 120 poena, a za svaku od četiri vještine možeš dobiti maksimalno po 30 poena. U svrhe boljeg razumijevanja kako ovaj test izgleda korisno je pogledati TOEFL Sampler, simulator koji nudi mogućnost informisanja i vježbanja za test. Dostupan je za preuzimanje na veb linku: https://www.ets.org/ toefl/ibt/prepare/toefl_interactive_sampler/.
IELTS
Šta je IELTS test i šta mjeri? IELTS (International English Language Testing), poput TOEFL-a, mjeri jezičke vještine potrebne za praćenje studija/predavanja na engleskom jeziku. Dvije su ključne verzije: General i Academic Test. Naravno, za potrebe studiranja u inostranstvu odabraćeš Academic verziju. Kao i TOEFL, IELTS mjeri svaki od četiri ključna parametra. U principu, oba testa su međunarodno priznata, s tim što je IELTS generalno ’’popularniji’’ (a ponekad i jedini relevantni test) među univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako IELTS izgleda? Iako su vrlo slični u odnosu na strukturu, postoji par ’’tehničkih’’ detalja, na koje je neophodno obratiti pažnju. Za razliku od TOEFL testa, govorna sekcija IELTS omogućava konverzaciju sa osobom – ocjenjivačem. Prednosti ove mogućnosti su živi razgovor, kao i prilika da zamoliš sagovornika da ponovi/pojasni. Ipak, ukoliko si introvertna/an, moguće je da je odgovaranje na pitanja pred kompjuterom bolja opcija. Za IELTS se, poput TOEFL-a, registruje putem linka: goo.gl/Eumfgs.
VAŽNA NAPOMENA: Kandidatima se mjesta dodjeljuju prema redosljedu prijava, pa je potrebno prijaviti se dovoljno rano kako biste osigurali svoje mjesto. Na sljedećoj stranici možeš provjeriti datume i slobodna mjesta: https://www.britishcouncil.me/ispiti/ielts/datumi-cijena-mjesto. Gdje je moguće polagati testove i kako se pripremiti? Oba ispita su dostupna u Podgorici, TOEFL na Univerzitetu Mediteran a IELTS u Britanskom savjetu (British Council). Registracija je moguća isključivo putem interneta.
SAT
Šta je SAT? SAT (Scholastic Assessment Test) je vrsta standardizovanog američkog prijemnog ispita koji je obavezan za upis na američke fakultete, ili za dobijanje sportskih ili akademskih stipendija.3 Kako SAT test izgleda? Test se polaže na engleskom jeziku, a sastoji se iz dva dijela: engleski jezik i matematički dio. Engleski jezik se testira iz dva dijela i to: razumijevanje teksta (reading) i pisanje i jezički dio teksta (Writing and Language). Matematički dio testa se sastoji od dijela gdje je dozvoljeno korištenje digitrona i dijela gdje je digitron zabranjen. Oba dijela testa nose po 200-800 bodova što čini ukupan broj bodova od 400-1600. Ukupno trajanje ispita je 180 minuta. Takođe postoje dodatnih 50 minuta SAT eseja čiji rezultat ne ulazi u gore pomenutu skalu bodova.
Kada i gdje mogu da polažem SAT ispit? SAT ispit se polaže od četiri do šest puta godišnje van SAD. U Crnoj Gori, u Podgorici je moguće polaganje SAT testa u QSI International School of Montenegro. Takođe American Corner Podgorica često organizuje besplatne časove grupne pripreme. Rezultati se objavljuju u periodu od tri nedjelje nakon polaganja ispita.
Kako da se prijavim za SAT ? Možete se prijaviti putem Interneta pomoću kreditne/debitne kartice. Internet adresa za prijavu je www.collegeboard.org – potrebno je da otvorite nalog na sajtu i da krenete u proces registracije.
GRE
Šta je GRE? GRE (Graduate Record Examination) je standardizovani test koji se koristi kao prijemni ispit za upis na diplomske i postdiplomske studije u inostranstvu. Fakulteti u inostranstvu ih koriste kako bi ocijenili sposobnost kandidata da učestvuju u njihovim programima. Kad se govori o GRE testu obično se misli na GRE General test, ali postoji i GRE Subject test potreban za upis na diplomske i doktorske programe u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako izgleda GRE test? Od 1. avgusta 2011. godine primjenjuje se novi4 (Revised) GRE General test koji se sastoji od 3 jednaka dijela5 kao i prethodni GRE General test: Analytical Writing (Pisanje eseja), Verbal Reasoning (Jezički dio), Quantitative Reasoning (Matematički dio).
Kako izgleda GRE Subject test? GRE Subject test potreban je za upis na diplomske i doktorske programe u Sjedinjenim Američkim Državama. Nije uvijek obavezan, preporučuje se za uspješan upis na bolje fakultete. Većina kandidata koji pretenduju da upišu bolje fakultete polažu barem jedan GRE Subject i na taj način stiču prednost nad ostalim kandidatima. GRE Subject je test iz jednog predmeta koji kandidat bira u zavisnosti od smjera koji upisuje, a na raspolaganju je osam vrsta testova i to iz sledećih disciplina: Biohemija i molekularna biologija, Biologija, Hemija, Informatika, Književnost na engleskom jeziku, Matematika, Fizika, Psihologija.
Kako se prijaviti i gdje se polaže test? Možete se prijaviti elektronskim putem nakon što se registrujete na stranicu http://www.ets.org/gre/subject/register gdje možete pročitati detaljnije o datumima i test centrima.
GMAT
Ukoliko si zainteresovan/a za buduće usmjeravanje na polju biznisa i menandžmenta, naša preporuka je polaganje GMAT testa. Mnogi univerziteti zahtijevaju upravo polaganje ovog testa, kao i ostvaren određeni nivo poena koji potvrđuje da si kvalifikovan/a da studiraš na njihovom programu. Šta je GMAT test? GMAT test je osnovan od strane The Graduate Management Admission Council (GMAC) koji prestavljaju globalnu neprofitnu organizaciju za biznis škole. Njihov zadatak je bio da postave standarde pomoću kojih mogu predvidjeti uspijeh kandidata na univerzitetima. GMAT test mjeri vještine koje posjeduješ ali i vještine koje univerzitet traži od tebe. Do sada, GMAT test se pokazao kao validan i relevantan test koji može da predvidi uspjeh kandidata u menandžment programima u inostranstvu. Danas, većina biznis škola i univerziteta traži položen GMAT test i u sklopu tvoje aplikacije uzimaju ga kao relevantan dokaz sposobnosti.
Na zvaničnom sajtu GMAT-a (http://www.mba.com/global) možeš pronaći spisak lokacija kao i spisak datuma održavanja testa.
LSAT
Šta je LSAT test? Ukoliko si u SAD-u i interesuje te pravni fakultet (law school) i sama prijava za programe na ovom smjeru, velika je šansa da će univerzitet tražiti izradu LSAT testa. Kao i GRE i GMAT, pravo je u Americi predmet postdiplomskih (graduate) studija, koje možeš upisati nakon završenih osnovnih studija. Predmet osnovnih studija često nije važan, pa je LSAT ključni dio vaše aplikacije. LSAT test predstavlja jedan od glavnih kriterijuma kada je u pitanju prijava na pravnim univerzitetima i programima u SAD-u, Kanadi kao i brojnim drugim državama. Naravno, kao i drugi testovi ovog oblika – predstavlja mjerilo čitalačkih i verbalnih vještina razmišljanja koje je potrebno posjedovati kako bi bio/bila prihvaćen/a na željeni program. Šta zapravo LSAT mjeri? LSAT je dizajniran da izmjeri vještine koje su potrebne za uspjeh u svim pravnim školama – čitanje i rješavanje kompleksnih tekstova sa fokusom na tačnost i prepoznavanje pravih problema, kao i mogućnost organizovanja svih dobijenih informacija i kvalitetno zaključivanje iz tih infomacija. Nadalje, ispituje mogućnost kritičkog razmišljanja i sposobnost da se na pravi način analiziraju i argumentuju sva potencijalna rješenja problema.
Ostali testovi (van anglo-saksonskog sistema) Za studije na francuskom će ti biti potreban DELF B2, DALF C1 ili TCF ispit zavisno od univerziteta, na španskom DELE B2. Za studije na italijanskom i ruskom ćeš ispit iz jezika polagati u okviru kvalifikacionih ispita, dok ćeš za studije na njemačkom i turskom obično imati nultu studijsku godinu na kojoj izučavaš isključivno jezik.Ipak, po regulativi Evropske komisije, i njemački ima standardizovane testove koji se zovu TestDAF kao i DSH. Priznati su i sertifikati njemackog jezika koje izdaje institut Goethe kao i ispit TELC Deutsch C1. Ukoliko si odlučio/la studirati na češkom, biće ti potreban test koji odgovara kategoriji B2 prema zajedničkom evropskom referentnom okviru za jezike- CEFRL. TESTDAF Ukoliko odabereš TestDaf, TDN 4 je najvjerovatnije onaj nivo koji će ti biti potreban za upis na studije.Prema CEFRL on odgovara B2/2 i C1/1 nivoima poznavanja jezika. Rijeđe, neki Univerziteti zahtijevaju TDN5, odnosno C1/2.
Suočićeš se sa tri teksta,koja je potrebno pročitati i pokazati da si ih razumio/la, sa 3 audio teksta, o kojima ćeš kasnije diskutovati, pisaćeš sastav na zadatu temu, i na kraju ćeš ispitivačima pokazati koliko si vješt/a sa njemačkim jezikom – usmeno! TestDaF ti može biti koristan i za potencijalno zaposlenje, kao i za bilo koju aktivnost koja zahtijeva dokaz o poznavanju njemačkog jezika, dok DSH test služi samo kao dio prijemne procedure za studije – dakle, to je jedina svrha u koju može biti upotrijebljen. Više podataka možete pronaći na ovom linku: https://goo.gl/aq1WyV. DSH DSH se sastoji iz dva dijela- pismenog i usmenog, i da bi se dobio sertifikat potrebno je oba dijela položiti. Pismeni dio vrijedi 70% konačnog rezultata i radi se prvi. Traje 3 do 4 sata. Korištenje riječnika je dozvoljeno. Ukoliko pismeni dio položiš – ostvaruješ pravo da radiš usmeni test, koji daje 30% tvog rezultata. DSH1, DSH2, DSH3 nivoi po CEFRL odgovaraju, redom, nivoima B2, C1, C2. Zvanični sajt DSH testa: https://en.dsh-germany.com/.
Pravilna pravovremena priprema dokumentacije je od krucijalnog značaja zato što to može trajati više nego što očekuješ. Naša preporuka je da pronađeš zvanična uputstva i pročitaš ih nekolika puta dok ne razumiješ šta se tačno od tebe traži. Nekada će biti neophodno da pripremiš dokumenta za koje prvi put čuješ, ali to nije strašno. Važno je da ne koristiš nezvanične prevode i slobodna tumačenja koja vrsta dokumenata ti je neophodna, već da uradiš ono što je napisano u instrukcijama.
Često ćeš naići na situaciju da ćeš dokumenta morati da prevedeš shodno Haškoj konvenciji. U tom slučaju, pored pečata organa koji ti izdaje određeni dokument, potreban je i tzv. Apostille pečat. Osim u slučajevima dokumenata koje izdaje Ministarstvo pravde, u kojima možeš izvršiti ovjeru istih kod Ministarstva, ovjeru dokumenata vrši nadležni osnovni sud. Prije nego se uputiš u sud, provjeri da li su nadležni za ovjeru određenog dokumenta, kada je neophodno da rezervišeš termin (zato što ovjera može trajati i do mjesec dana) i koja je cijena ovjere. Ovjere dokumenata u ovom slučaju su veoma skupe, pa možeš očekivati da potrošiš po 15€ po dokumentu. Alternativno, dokumenta možeš ovjeriti i u (stranim) ambasadama, ali onda su cijene mnogo veće.
Dokumenta je uvijek potrebno prevesti na jezik koji je prepoznat od strane univerziteta kao zvanični, a to je najčešće engleski jezik ili jezik države u kojoj planirate studirati. Prevodi moraju biti zvanični, što znači da moraju imati pečat sudskog tumača, a ta usluga je skuplja nego obični prevod. Stoga, planiranje procesa pripreme dokumentacije je važno i sa finansijskog aspekta jer se cijene zvaničnog prevoda, po prevodilačkoj strani, obično kreću od 15-20€. Spisak sudskih tumača možete pronaći na sajtu Ministarstva pravde. Vodite računa da prevode u tom slučaju radite isključivo kod sudskih tumača, a ne slobodnih prevodioca!
Važno je imati u vidu da je prevođenje obično skuplje ukoliko aplicirate iz stranih zemalja nego u Crnoj Gori, pa je potrebno računati više novca.
Osim vremena koje moraš izdvojiti za pisanje kvalitetne aplikacije, na umu uvijek moraš imati i potencijalne troškove. Troškovi na koje je potrebno obratiti pažnju jesu: zvanični prevod dokumenata na jezik koji je u zvaničnoj upotrebi u zemlji u kojoj želiš da studiraš, troškovi poštarine za slanje dokumenata (ukoliko se to traži, obično nije praksa) i troškovi prijave na univerzitete. Imajući u vidu da proces apliciranja ipak košta, potrebno je da na vrijeme iskomuniciraš ovaj dio sa porodicom, odnosno saznaš više o njihovim mogućnostima. Ukoliko nijesi u radnom odnosu/nemaš dodatni izvor finansija, ovo je od izuzetnog značaja. Troškovi prijave na univerzitete postaju značajniji u odnosu na broj poslatih prijava, u smislu da ukoliko planiraš da se prijaviš na više univerziteta/programa, moraš unaprijed sagledati i isplanirati finansije jer takav proces može iziskivati značajna finansijska sredstva. Zbog toga što ne želiš da dođeš u situaciju da nisi u prilici da pokriješ troškove aplikacije, kao i propratne troškove (ovjeru dokumenata, poštarinu) uvijek unaprijed napravi plan finansijski realnih opcija jer ćeš samo na taj način izbjeći neželjena razočarenja. Ne želiš da dođeš u situaciju da planiraš prijave na npr. 5 univerziteta-programa, od kojih svaki naplaćuje aplikaciju, kao i propratne troškove (ovjeru kopija dokumenata, poštarinu), a da nijesi u mogućnosti da to finansiraš.
Prijave za stipendiju se obično šalju odvojeno od prijave na željeni univerzitet, odnosno studijski program. Troškovi prijave na univerzitete nisu standardizovani, u smislu da nije potrebno platiti taksu na svakom univerzitetu i u svakoj zemlji. Jedan takav primjer je Velika Britanija, u kojoj su prijave na univerzitete mahom besplatne ali je naše iskustvo pokazalo i izutetke, npr. za prijavu na Kembridž Univerzitet potrebno je platiti 100 EUR. Sa druge strane, u Švedskoj postoji sistem gdje su troškovi prijave za magistarske studije na svim univerzitetima 900 SEK (approx. 90 EUR). Stoga, uvijek je dobro unaprijed provjeriti pravila definisana od strane univerziteta, odnosno studijskog programa koji odabereš, jer u pojedinim slučajevima taj proces može iziskivati određene troškove.
U određenim slučajevima moguće je tražiti od određenog univerziteta oslobađanje od troškova studijskih programa – na engleskom jeziku poznato kao “free waiver”. Ova opcija je obično praksa univerziteta koja je rezervisana za studente sa izuzetnim akademskim rezultatima i vrijedno je istraživanja.
Koje su moje šanse? Koliko studenata iz cijelog svijeta se još prijavljuje za stipendiju? Koliko će se prijaviti studenata iz Crne Gore? Koliko stipendija će ponuditi ove godine?
Odgovori na ova pitanja su različiti za svaku stipendiju, nekad čak mogu biti različiti i za istu stipendiju u razmaku od godinu, dvije, tri. Vrlo dobar primjer je Chevening stipendija koja nudi različit broj stipendija skoro svake godine, u zavisnosti od broja kvalitetnih kandidata, finansijskih sredstava koja imaju na raspolaganju za tu godinu i drugih faktora koji zajedno imaju važnu ulogu. Za razliku od Cheveninga, neki programi stipendiranja unaprijed, javno objave konkurs za određeni broj studenata (stipendije Švedskog instituta) i u tim slučajevima ti je lakše postaviti se u kontekstu zadatog okvira. Međutim, unaprijed određen broj stipendija nekada može da ti predstavlja teret u pogledu pravljenja proračuna, vjerovatnoće koju imaš da dobiješ stipendiju, tako da je naš savjet da pripremi aplikacije pristupiš sa vrlo rezervisane pozicije u tom pogledu, te da obratiš pažnju na suštinsku stvar – kvalitet aplikacije. Među svim brojevima i statistikom, kvalitet ima najveći potencijal da prevlada i bude odlučujući faktor. Ukoliko ipak želiš da se upoznaš sa statistikom koja će ti približiti tvoje šanse za upis na željeni univerzitet, dobar izvor tih podataka možeš naći na sljedećem linku: www.acceptancerate.com.
Svakako, naše iskustvo je takođe pokazalo da je, sa psihološkog aspekta, lakše ukoliko znaš približan broj ponuđenih stipendija. Važan izvor su svi naši bivši ili sadašnji studenti u inostranstvu. Stoga, budi slobodna/an da im se obratiš, zatražiš savjet i postaviš sva pitanja na koja nemaš jasan odgovor.
I ne zaboravi: stipendija ima više nego što misliš. Ukoliko obaviš dobro istraživanje, vjerovatno ćeš pronaći manje poznate stipendije na koje se ne prijavljuje mnogo kandidata iz Crne Gore!
Pogledaj i EIT Digital Scholarship.
Životni standard, očekivani mjesečni troškovi i ekonomski najefikasniji način na koji možeš organizovati život u novoj zemlji su uvijek neka od glavnih pitanja i nedoumica svih studenata koji se odluče za studije u inostranstvu. Kako organizovati smještaj, hranu, troškove za kupovinu knjiga, izlaske su samo neka od pitanja oko kojih možeš imati nedoumice na samom početku. Dok će ti 1000 eura mjesečno biti više nego dovoljno za lagodan život u Varšavi (naravno, u nekim ’’razumnim’’ okvirima), taj novac u Londonu neće biti dovoljan ni za tvoje osnovne životne potrebe. Zato je neophodno da unaprijed pripremiš svoj lični budžet za školovanje. Bilo da ćeš raditi, dobijati stipendiju ili će neko drugi pokriti tvoje troškove studiranja, bitno je znaš troškove.
Naše iskustvo je pokazalo da je u riješavanju kako ovih, a tako i većine drugih dilema koji mogu nastati kada već dođe vrijeme za planiranje života u drugoj zemlji, najbolje razgovarati sa nekim od crnogorskih studenata koji su već ranije živjeli i studirali u toj zemlji, ili se trenutno tamo nalaze. Upravo OCSI predstavlja sjajan način da saznaš kome se možeš obratiti i dobiti sve korisne informacije iz prve ruke. Kako je svako iskustvo zasebno, posebno kada su u pitanju različite zemlje, sa različitim životnim standardima, ne postoji pisano pravilo po kome bi se mogla dati jednistvena smjernica u pogledu standarda života i načina organizacije finansija. Stoga, osim podrške od strane naših studenata u inostranstvu, detaljnije informacije o cijenama pojedinačnih artikala i usluga u zemlji koju izabereš možeš pronaći na sljedećem linku: www.numbeo.com/cost-of-living/.
Najvažnija informacija za tebe kada biraš državu u kojoj bi volio/ voljela da studiraš jeste obrazovni sistem, koji se može jako razlikovati od onog koji poznaješ. Kako je podijeljena studijska godina, koliko dugo traju studije, da li je težište na teorijskoj ili praktičnoj nastavi, koliko se pažnje posvećuje vannastavnim aktivnostima, kako se daju ocjene i kako se one izjednačavaju na međunarodnom nivou, koji vid studija možeš da nastaviš nakon što završiš određeni obrazovni ciklus itd. – o svemu ovome je potrebno da se informišeš i razmisliš šta to znači za tvoju budućnost i gdje te to može odvesti. Kako se to uklapa sa tvojim planovima i vizijama – gdje vidiš sebe za 5 ili 10 godina sa diplomom stečenom u inostranstvu? Iako je teško, pokušaj sebi da predočiš nekoliko mogućih scenarija.
Pronašao/la si studijski program koji ispunjava tvoje kriterijume i očekivanja od strane obrazovne institucije i u mislima već pakuješ kofere i planiraš kako ćeš ih dopremiti na željenu destinaciju. Ipak, da li se pitaš kako ljudi žive u državi u kojoj želiš studirati? Kakva je nacionalna kuhinja? Da li prodavnice rade nedjeljom? Da li si, iako imaš 18 godina po zakonu države u koju odlaziš i dalje maloljetan/na? Koji su nacionalni praznici, i na koji način se obilježavaju? Kako se ljudi različitih kultura, navika i vjeroispovjesti snalaze u zajedničkom životu? Da li novi zakon u toj državi utiče na tvoj studijski program i kako? Da li trenutna politička situacija može otežati tvoj proces aplici- ranja i odobravanja studentske vize i boravišne dozvole? Ovo su samo neka pitanja koja sebi treba da postaviš. Život u inostranstvu je pun izazova u različitim društvenim sferama, i bilo bi dobro da se informišeš što bolje možeš, posebno uzevši u obzir globalne procese. Što više razmišljaš, što je dalja i “egzotičnija” destinacija, što manje iskustva u putovanju i samostalnom životu imaš, to je lista pitanja duža. Pitaj! Traži, otkrivaj informacije – što se bolje pripremiš, biće ti lakše da se navikneš na novu sredinu i izbjegneš tzv. kulturni šok.
Jedan od najvažnijih dokumenata koje dostavljaš sa svojom aplikacijom jeste biografija (Curriculum Vitae, poznatiji pod skraćenicom CV). CV obuhvata tvoje lične podatke (ime, prezime, datum rođenja, kontakt telefon, e-mail adresu itd), tvoje podatke o obrazovanju, radnom iskustvu, informacije o poznavanju stranih jezika, o pohađanju dodatnih kurseva, radionica, studentskih razmjena itd. On predstavlja tvoju ličnu kartu u profesionalnom smislu riječi, te je jako bitno da imaš dobro struktuiran CV. Nekada aplikaciona dokumenta zahtijevaju CV napisan u unaprijed definisanom formatu, koji treba da ispoštuješ. Takođe, ukoliko apliciraš za studije (ili posao) u Evropi, zgodno je da CV bude napisan u Europass14 formatu. Europass sadrži standardizovani format za pisanje CV-a korišten od strane Evropske komisije, tako da ti može koristiti za programe mobilnosti u okviru Erasmus programa, ali nerijetko i univerziteti traže ovu formu. Ipak, bez obzira na to da li popunjavaš već postojeću formu ili sam kreiraš izgled svoje biografije, ona treba da bude čitka, razumljiva, ne preduga i da ističe tvoje najbolje kvalitete.
Evo par prijedloga koji ti mogu koristiti:
Uvijek prilagodi CV aplikaciji! Praktično, jedan dio tvog CV-ja je većinom isti – lični podaci, obrazovanje, radno iskustvo, znanje stranih jezika. U dijelu u kojem opisuješ svoja dostignuća i hobije uvijek istakni ono što je relevantno za poziciju za koju apliciraš. Zbog toga bi ti bilo korisno da imaš jedan radni dokument u kojem se svi podaci nalaze opširno napisani, i koje možeš po potrebi da izbaciš iz verzije koju planiraš da pošalješ sa aplikacijom. Primjer: U Italiji apliciraš za stipendiju iz oblasti menadžementa, a u SAD-u pripremaš aplikaciju za sportsku stipendiju jer se dugo godina baviš košarkom i igraš za košarkaški klub u tvome gradu. U prvoj aplikaciji činjenica da si u sezoni 2012 postigao određeni broj koševa i asistencija i nije toliko relevantan, zar ne? U drugoj aplikaciji pohađanje ljetnje škole iz oblasti upravljanja ljudskim resursima ti možda neće biti najbitnija informacija koju bi želio da komisija prvu pročita. Obrati pažnju na detalje programa za koji apliciraš, i organizuj svoju biografiju prema njima.
Ukoliko u tekstu konkursa nije naznačeno da dostavljaš dodatna uvjerenja o seminarima, kursevima, ljetnim/zimskim školama, nagradama i sl. – ne trudi se da takva dokumenta prevodiš i dostavljaš komisiji– nisu relevantna.
Uz CV treba da pripremiš i motivaciono pismo (motivation letter, statement of motivation). Iako je riječ o pismu formalnog sadržaja, motivaciono pismo treba da iskaže tvoju ličnost, pokaže tvoju motivisanost, ciljeve upisivanja određenog studijskog programa i lične benefite koje očekuješ da ostvariš nakon završenog programa. Ono treba da odiše jednostavnošću, profesionalnošću, jasnoćom, odlučnošću i iskrenošću – nemoj da koristiš fraze i izraze samo zato što misliš da neko želi da ih pročita. Osim tvog, komisija za dodjelu stipendija će pročitati još desetine ili stotine pisama, i ne želiš da tvoje bude obilježeno sa naljepnicom “već viđeno”. Na internetu ćeš naći na stotine primjera motivacionih pisama, iako ne postoji savršeni šablon po kome ga treba pisati.
Par korisnih savjeta:
Slično po strukturi motivacionom pismu, možeš naići na aplikaciju koja zahtjeva cover letter – ono nadopunjuje tvoj CV, i daje ti slobodu da naglasiš i obrazložiš stavke iz biografije koje su relevantne za odabir tebe kao idealnog kandidata. Ipak, cover letter je češće tražen kod aplikacija za posao i stručne prakse. Slobodno se koristi gore navedenim savjetima i u slučaju pisanja ovakvog pisma. Sa druge strane, ukoliko se od tebe zahtjeva da napišeš statement of purpose – budi oprezan/a– to nije isto što i prethodna dva. Statement of purpose ili personal statement ti daje mnogo veću slobodu da pričaš o sebi, i predstaviš sebe van svog CV-ja, akademskih i profesionalnih dostignuća. Ovo pismo ti dozvoljava da prezentuješ sebe u drugačijem svijetlu i da predstaviš svoju životnu priču koja te učinila osobom kakva jesi.
Pored navedenih može se tražiti i Letter of interest ili Inquiry Letter. Namjenjeno je da, kako mu ime kaže, pokaže interesovanje za određenu stipendiju, program ili poziciju koja nije nužno zvanično objavljena. Na taj način osoba preuzima inicijativu i obraća se insti- tuciji direktno sa upitom i interesovanjem za određenu stvar, ukazu- jući na svoje kvalitete kojima bi doprinijela zajedničkom progresu. Bilo koje od ova tri pisma da pišeš, obrati pažnju na stil koji koristiš i na to da tvoji paragrafi budu svaki cjelina za sebe, ali i da svaki sljedeći proizlazi iz prethodnog – da imaju logičan slijed. Takođe, ona moraju biti besprijekorna po pitanju tehničkih i gramatičkih grešaka. Imaj na umu da onaj ko čita tvoje pismo stiče sliku o tebi, i da ovakva pisma mogu biti presudna pri izboru kandidata za prijem na studijski program/dodijelu stipendija.
Preporuke Preporuke su potrebne za prijave na sve studijske programe, s tim što kriterijumi često variraju. U zavisnosti od studijskog programa i univerziteta koji odabereš, biće potrebno imati jednu, dvije, a u nekim slučajevima i tri preporuke. Rijetki su slučajevi kada je dovoljna jedna preporuka, ali kad se to desi, onda preporuka treba biti akademska, što znači da mora biti od nekog bivšeg ili sadašnjeg profesora. Kada su u pitanju dvije, odnosno tri preporuke, u tim slučajevima je obično potrebno dostaviti akademske preporuke, a sve češće se traži akademska i profesionalna preporuka, koja mora biti od tvog trenutnog ili bivšeg poslodavca. Dakle, potrebno je da, kao srednjoškolac(ka) ili student(kinja), imaš dobar kontakt sa profesorima, odnosno povjerenje. Nekad univerziteti traže od onih koji preporučuju da odgovore na specifična pitanja u toj preporuci. Takođe, preporuke se uglavnom traže na engleskom jeziku i neophodno je odabrati osobu koja vas dovoljno poznaje, i koja ima dovoljno dobro znanje engleskog kako bi mogla ili mogao da napiše dobru preporuku.
Tipični problem crnogorskih učenika/studenata jeste klopka “Napiši sam/a preporuku i ja ću je potpisati”. Ovo je nešto što je izuzetno loše za aplikanta jer niti dobija ozbiljnu personalizovanu preporuku niti dobija jasnu generičku. Pismo preporuke koju je student “krivotvorio” obično nosi previše sličnosti sa motivacionim pismom, repetitivno je i često hvalospjevno. Kao takvo teško da može doprinijeti aplikaciji. Sa digitalizacijom aplikacionih procedura, od aplikanata se sve češće traži da dostave samo kontakt informacije svojih profesora, preko kojih se njima direktno šalju formulari koje moraju sami popuniti i vratiti. Studenti u tom slučaju često nisu ni upoznati sa tekstom preporuke. U nekim aplikacijama se čak eksplicitno traži od aplikanta da deklariše “zatvorenu preporuku”, što će reći preporuku koju je student dobio/ la bez znanja o njenom sadržaju. U mnogim aplikacijama ove vrste dužnost studenata jeste da osiguraju da su njihovi profesori dostavili preporuke na vrijeme. Tipičan broj preporuka koji je potreban za aplikacije za osnovne i master studije jeste dvije ili tri, dok je za aplikaciju za doktorske studije potrebno najmanje tri preporuke. Od viška glava ne boli, pa ako si u mogućnosti da dostaviš više kvalitetnih preporuka ne oklijevaj da to uradiš ukoliko administrator to ne zabranjuje. Tokom ovog procesa je takođe potrebno obratiti pažnju na tvoj izbor studijskog progama zbog toga što je preporučljivo odabrati profesora/ poslodavca koji te poznaje dovoljno dobro i koji može istaći tvoje glavne osobine i vještine koje su korisne i poželjne za izabrani studijski program.
Upornost je ključ za dobijanje stipendije, a biti u prilici da pronađeš dobru stipendiju iziskuje naporan rad. Može se desiti da provedeš dva sata tražeći stipendije, ne nađeš ništa za sebe i želiš da odustaneš? Nemoj. Možeš stati za taj dan, ako se umoriš, ali nastavi potragu sljedećeg dana. Razmišljaj o tome ovako: što je teže pronaći stipendiju, manje konkurencije ćeš imati!
Sposobnost organizovanja sopstvenog vremena i obaveza će biti jedan od preduslova za uspjeh, kako u studiranju u inostranstvu, tako i u aplikacionom procesu.
Pregledao/la si dokumenta po ko zna koji put, zadovoljan/a si svime, pripremio/la si sve aplikacije, i konačno kliknuo/la send (ili pak predao/la koverat u pošti). Šta sad? Prvo i osnovno: NE PANIČI. Naoružaj se strpljenjem. Za određene aplikacije već znaš kada ćeš imati povratnu informaciju o tome da li si primljen/a ili ne, da li si prošao/la prvi krug, treba li da dopuniš dokumentaciju itd. Za neke možda ne znaš, ali to nije razlog da te obuzmu crne misli ako nakon mjesec dana još uvijek nemaš nikakav odgovor. Ukoliko je aplikacija bila putem interneta, te je tvoj email glavni način kontaktiranja insti- tucije, redovno provjeravaj prijemno sanduče (ali i spam folder za slučaj da email zaluta kao nepoželjan). Posveti se završetku trenutnih studija ili posla ukoliko trenutno radiš a ne studiraš. Provodi svaki dan kao i do trenutka apliciranja, i čekaj.
Ukoliko si aplicirao/la na jedan studijski program, pritisak je objek- tivno veći. Ukoliko si aplicirao/la za više programa, napravi listu preferencija da bi mogao/la lakše da odabereš u slučaju da budeš prihvaćen/a na više od jednog. Pokušaj da to uradiš objektivno na osnovu svih informacija koje imaš o programu, državi i finansijama. Kada rezultati stignu, udahni duboko i još jednom razmisli šta tačno želiš. Sa rezultatima će stići i datumski rok do kada moraš da potvrdiš da prihvataš uslove studiranja/stipendiranja.
Ukoliko znaš da ćeš do tada dobiti odgovor i za druge programe za koje si aplicirao/la, sačekaj i ne žuri. Ukoliko pak nećeš, izračunaj kolike su ti šanse da dobiješ bolju opciju od te i da li da ovu prihvatiš. Tek kada prihvatiš uslove, i tvojim mukama apliciranja dođe kraj, počni da slaviš i pripremaš sebe za odlazak – kako fizički, tako i psihički.
Imaj na umu da ćeš možda biti primljen/a na studijski program, ali da ti ipak neće biti odobreno 100% stipendiranje školarine i život- nih troškova. Razmisli o dodatnim izvorima novca – roditelji, krediti, part-time posao tokom studija itd. Istraži sve opcije, i donesi odluku da li sa finasijske tačke gledišta možeš da prihvatiš uslove koji su ti ponuđeni.
Primjer: Prijavio/la si se na studijske programe u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u, a u međuvremenu si pronašao/la zanimljiv konkurs za studije u Italiji, gdje rok za primanje dokumentacije još nije otvoren. Prema očekivanim datumima objave rezultata iz UK i SAD-a, trebalo bi da znaš “na čemu si” do otvaranja roka za slanje aplikacija za Italiju. Pretpostavimo da nisi primljen/a na studije u UK, a da su ti u SAD-u ponudili pokrivanje školarine ali ne i troškova života. Ako bi dobio/ la stipendiju u Italiji, ona bi 100% pokrivala tvoje troškove tokom studija. Ipak, SAD ti zvuči primamljivije, jer ti je oduvijek bila želja da odeš “preko bare”. Sa druge strane, tvoji roditelji ti kažu da ti ne mogu finansirati troškove života. Šta će prevagnuti – američki san ili 50-50% šanse da dobiješ stipendiju u Italiji?
U svakom slučaju, napravi plan B – u slučaju da budeš odbijen/a, čak i na svim opcijama. Da, i to se može desiti, ali nije smak svijeta! Moraš biti svjestan/a konkurencije, i da za neke programe aplicira i nekoliko stotina studenata poput tebe širom svijeta, da postoje određene kvote po državama, te da jednostavno nema mjesta za sve. Ne shvataj odbijanje lično, ni da nisi dovoljno dobar/a – možda su odlučile nijanse ili splet okolnosti; možda se nekom u komisiji za odabir kandidata nije svidjela tvoja slika (da budemo humoristični). Zato napravi listu opcija za ostanak u Crnoj Gori – nastavak studija, zaposlenje, pokretanje sopstvenog bizinisa i ponovo apliciranje – uvijek možeš pokušati sledećeg semestra ili sledeće godine. Razmotri razloge zbog kojih nisi uspio/uspjela. Šta je to što si mogao/ la uraditi drugačije u pripremi svoje aplikacije? Da li ti treba nečiji savjet?
Život ide dalje i svemu pruža drugu šansu. Dobro, možda ne baš svemu, ali apliciranju za odlazak na studije u inostranstvo sigurno. Ako ne u jednoj, onda u drugoj državi, na drugom univerzitetu. Ako ne za osnovne, onda za master ili doktorske studije. Srećno!
Zahtjev za dobijanje vize se popunjava uglavnom u diplomatskim predstavništvima (DKP) u Crnoj Gori ili u nekim od centara u regionu, ukoliko određena zemlja nema predstavništvo u Crnoj Gori. Informacije o viznim režimima za građane Crne Gore mogu se naći na linku www.mvpei.gov.me/rubrike/konzularni-poslovi/vizni-rezim-cg/. Dakle, ukoliko je neophodna viza za ulazak u državu u kojoj student namjerava da studira, neophodno je da se prvo podnese zahtjev za dobijanje studentske vize u DKP te države u Crnoj Gori, a da potom nakon ulaska u državu boravka podnese zahtjev za dobijanje boravišne dozvole za jednogodišnji period. Važno je napomenuti da, čak iako nije obavezno imati vizu za kratkotrajan I turistički (do 3 mjeseca u EU) boravak u određeno državi, velike su šanse da se mora imati studentska viza. Stoga, uvijek je najbolje da se blagovremeno konsultuje sa zvaničnim diplomatskim predstavništvom. Treba napomenuti i to da određene države nemaju svoja predstavništva u Crnoj Gori, tako da sama procedura slanja dokumenata ili odlaska lično u najbližu ambasadu (često u Beogradu) iziskuje dodatno vrijeme i trud.
Najčešće tražena dokumenta koja treba priložiti uz zahtjev za dobijanje dozvole boravka, kao i vize, su: potvrda da osoba nije osuđivan/a, potvrda da osoba ima dovoljno sredstava na računu kako bi mogla sebe da izdržava tokom studija, zdravstveno osiguranje, fotografija formata za pasoš, potvrda da je student primljen na fakultet i kopija pasoša na kom se vidi datum ulaska u zemlju.
Izdvojili smo neke od karakterističnih procedura dobijanja vize crnogorskih građana za studiranje u inostranstvu:
Prijava za vizu se vrši uglavnom preko kancelarije za međunarodne studente Univerziteta na kojem student počinje studije. Studentska viza se dobija na godinu dana,nakon čega može biti obnovljena. Ova viza je takođe i radna te studenti sa istom mogu zasnovati i radni odnos u Argentini.
Za prvu vizu se aplicira u glavnom magistratu u Beču, naši državljani imaju pravo da borave u Austriji 90 od 180 dana u kontinuitetu (Šengen), te u tom roku da apliciraju i dobiju vizu na osnovu upisanih studija.
Spisak dokumenata potrebnih za vizu mogu se naći na sajtu češke ambasade. Zahtjev se ne predaje u Crnoj Gori, pošto se na raspolaganju nalazi samo konzulat. Moguće je predati dokumenta u ambasadi republike Češke u Beogradu. Proces traje do 90 dana. Viza se može produžiti predajom potrebnih dokumenata u kancelariji ministarstva unutrašnjih poslova (MOI office). Za predaju dokumenata u odredjenoj kancelariji se prijavljujete online.
Zahtjev za dobijanje studentskog boravka u Estoniji se predaje u policiji. Pored neopodnih dokumenata se mora platiti i taksa u iznosu od 60 eura.
Zahtjev za dobijanje vize se predaje prvi put u francuskoj ambasadi u Beogradu, a kasnije se može obnoviti u bilo kom gradu Francuske.
Republika Irska nema diplomatsko predstavništvo u Crnoj Gori, te se zahtjevi za vizu predaju u počasnom konzulatu Irske u Beogradu. Nakon toga, konzulat šalje dokumentaciju na kontrolu u ambasadu u Budimpešti, a oni dalje u Dablin gdje se zahtjev za vizu obrađuje. Sve to traje 2-5 mjeseci, pa zahtjev treba podnijeti najmanje 3-4 mjeseca unaprijed.
Zahtjev za dobijanje vize se predaje u Crnoj Gori, tačnije u italijanskoj ambasadi. Dobija se uobičajen spisak dokumenata koja su potrebna.
Za stipendiste Vlade Japana procedura je jednostavna, sve sto je potrebno je donijeti fotografiju u ambasadu (3.5×4.5 u cm). Za one koji nisu stipendisti viza se dobija u ambasadi Japana u Beogradu. Sva dokumentacija pribavlja se uz jasne instrukcije iz ambasade (potrebno je imati međunarodno osiguranje, dokaz o finansijskim sredstvima od po 100$ po danu, plan boravka itd.).
Potrebno je zakazati termin u imigracionoj službi, sva potrebna dokumentacija se predaje tamo. Za izdavanje privremenog boravka se plaća administrativna taksa.
Proces za dobijanje kanadske vize je u elektronskoj formi posredstvom kancelarije VFS
Global: Može se aplicirati iz zemlje boravka. Nakon odobrenja dobijanja vize (u prosjeku 7
dana), neophodno je poslati poštom pasoš u najbližu ambasadu (Beograd), nakon čega će isti biti vraćen poštom.
Prilikom dolaska u Kanadu, na aerodromu u kancelariji za imigracije je neophodno aplicirati za studentsku boravišnu dozvolu.
Ambasada Mađarske u Crnoj Gori izdaje studentske vize – ne izdaje vize za druge vrste boravka, već to radi preko Slovenije. Procedura je jednostavna – uz popunjen formular, potvrdu sa fakulteta o prijemu i eventualnom stipendiranju (ili potvrde o stanju na računu u banci ukoliko to nije slučaj), i dvije fotografije, vizu je moguče preuzeti za nekih mesec dana.
Zahtjev za dobijanje vize se predaje ambasadi Makedonije u Podgorici. Procedura je jednostavna, a spisak dokumenata potrebnih za vizu se može naći na sajtu ambasade.
Moguće je aplicirati po dolasku u Norvešku ili putem konzulata u Podgorici koji šalje dokumenta ambasadi u Beogradu.
Potrebna dokumentacija se predaje u Ambasadi republike Rumunije u Podgorici. Sva potrebna dokumenta može se pronaći na sajtu ambasade.
Procedura za dobijanje vize je jednostavna. Na osnovu pozivnog pisma (poslatog od strane Ministarstva ili obrazovne ustanove koje stiže na adresu studenta ili direktno u Ambasadu) popunjava se elektronski upitnik koji se nosi sa ostatkom dokumentacije u ambasadu Ruske Federacije u Podgorici.
Zahtjev se predaje u Ambasadi u Podgorici. Nakon primanja na fakultet, dobija se I-20 formular sa podacima o svim troškovima, koji je dokaz da je prijava uspješna. Prije toga se šalje aplikacija i izvod bankovnog računa – dokaz da student može da priušti školovanje. Ako je školarina za godinu dana $25,000, onda je potrebno imati toliko na računu. Kad se dobije I-20, dobija se i DS160 na kućnu adresu te se zakazuje intervju, i to putem interneta. To se radi kada se dobije sva potrebna dokumentacija: pasoš, izvod iz matične knjige, I-20, bankovni račun, potvrda o prijemu. Viza se dobija u roku od 24h-48h nakon intervjua. Kad se putuje, neophodno je da sa sobom nositi I-20, te da dokument bude potpisan od strane savjetnika na fakultetu.
Zahtjev za dobijanje vize, zajedno sa potrebnim dokumentima se predaje u Sloveniji, u jednoj od upravnih enota. Informacije o dokumentaciji te tačnim adresama pomenutih ustanova u pojedeničanim gradovima može se naći u priručniku za crnogorske studente u Sloveniji, koji se nalazi na sajtu OCSI.
Zahtjev i svi neophodni dokumenti se predaju u ambasadi Španije u Beogradu. Procedura dobijanja vize traje od 3-6 nedelja. U slučaju nepotpune dokumentacije, postoji velika mogućnost za odbijanjem, tako da je neophodno pripremiti sva dokumenta u skladu sa zahtjevom Ambasade u Beogradu.
Zahtjev se predaje u Švajcarskoj ambasadi u Beogradu. Lista dokumenata za crnogorske državljanje postoji na sajtu pomenute ambasade.
Zahtjev za vizu se predaje online, ali tek nakon što se dobije potvrda sa fakulteta o primanju na studijski program. Viza se plaća oko 100€ a procedura je relativno jednostavna; sve je online organizovano i šalju se skenirana dokumenta. Odluka o aplikaciji se donosi brzo, često za samo par dana. Ipak, na website-u Ambasade je navedeno da se čeka mjesec do dva, kako bi se ogradili od eventualnog kašnjenja.
Viza se dobija u Ambasadi Turske u Podgorici. Prvo se dobija viza-vin- jeta na tri mjeseca, koja se poslije prevodi u studentsku boravišnu dozvolu.
Aplikacija za dobijanje lične karte se popunjava online, radi se medicinski pregled, a potom se sve preda studentskoj službi uz pasoš.
Diplomatsko-konzularna predstavništva su sastavni dio Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i mogu biti važan oslonac u rješavanju administrativnih i ostalih pitanja tokom tvog školovanja u inostranstvu. U slučaju gubitka identifikacionih dokumenata, dobijanja dokaza o državljanstvu i/ili prebivalištu, birokratskih nesporazuma te eventualnih problema sa zakonom zemlje studiranja važno je prvo kontaktirati crnogorsku ambasadu.
Neke zemlje, kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Argentina, Turska, Italija, Austrija i Slovenija imaju brojnu populaciju crnogorskih iseljenika koji često ostvaruju saradnju sa našim studentima preko diplomatskih predstavništava.
Napomena: Na stranici Ministarstva može se pronaći aktuelna lista ambasada i konzulata Republike Crne Gore, sa tačnim adresama i kontaktima.
Razvoj saobraćajne infrastrukture i olakšane procedure kretanja ljudi globalnog društva, posebno su doprinijele efektivnijoj i efikasnijoj mobilnosti studenata. U proteklim godinama benefite ovog procesa, sve u većoj mjeri, koriste i crnogorski studenti koji se opredijele da svoj obrazovni put nastave u inostranstvu.
Studentski prevoz je potrebno sagledati s dva aspekta: prevoz na relaciji Crna Gora – država u kojoj se započinju studije i prevoz unutar države studija.
Na osnovu informacija i iskustava studenata koje smo prikupili, pokušaćemo da pružimo korisne savjete o načinu prevoza s ciljem otklanjanja mogućih barijera, uštede vremena i novca.
Kako do zemlje boravka?
Odabir prevoznog sredstva iz Crne Gore prvenstveno je uslovljen lokacijom države studija, a efikasnost i ekonomičnost putovanja su glavni faktori pri donošenju odluke o načinu prevoza. Opcije su trenutno svedene na prevoz autobusom i avio i željeznički saobraćaj, kako je pomorski saobraćaj iz Crne Gore trenutno jedino moguć ukoliko je destinacija studenta jug Italije.
Kako bi se odabrala najbolja opcija, u slučaju avio saobraćaja, predlažemo korišćenje nekih od sajtova poput: Skyscanner, Opodo, Momondo ili Amadeus.net, koje će predložiti najekonomičniju i najbržu dostupnu avio konekciju.
Napomena: Prilikom pretraživanja na ovim ili sličnim sajtovima predlažemo da se kao aerodrom polaska razmotri i aerodrom u Dubrovniku i aerodrom u Tirani, s obzirom na to da oni pružaju usluge većeg broja avionskih kompanija.
Takođe, kao državljanin Crne Gore koji ima status studenta, postoji pravo da se ostvari popust na avionske karte nacionalnog avio prevoznika Montenegro Airlines. Popust omogućava fiksne cijene avionskih karata tokom trajanja studentske godine, koje su niže od tržišnih cijena istog prevoznika. Da bi se ostvario popust, potrebno je imati manje od 26 godina i dostaviti kopiju važećeg pasoša i potvrdu od fakulteta o upisanoj školskoj godini. Ostale informacije i fiksne cijene povratnih avionskih karti mogu se pronaći na website-u kompanije.
Napomena: Nekada je moguće pronaći avionske karte po povoljnijim cijenama u ponudama turističkih agencija i navednih sajtova od studentskih cijena Montenegro Airlines-a. Zbog toga, preporučujemo pretraživanje i sajtova turističkih agencija!
Takođe, ukoliko se dio studija završava kao student Erasmus programa dostupna je mogućnost ostvarivanja 15% popusta na 8 pojedinačnih letova ili 4 povratna leta, kao i besplatan čekirani prtljag maksimalne težine do 15kg kada se putuje Ryan Air-om.
Na osnovu informacija i iskustva crnogorskih studenata, usluge autobuskih prevoznika se slabo koriste zbog neekonomičnosti i dužine puta. Ako se student ipak odluči za ovaj vid prevoza, većinu potrebnih informacija može dobiti putem kontaktiranja autobuskih stanica, kao i na sajtu busticket4.me. Međutim, važno je napomenuti da informacije navedene na pomenutom sajtu nisu uvijek ažurirane, pa je stoga preporučljivo uvijek direktno stupiti u kontakt sa autobuskom stanicom sa koje se polazi.
Ukoliko je država studija Italija, može se iskoristiti pomorska linija Bar – Bari, a korišćenje ove linije preporučujemo prvenstveno studentima u južnoj regiji Italije. Pored toga, rezervisanje karte posredstvom turističke agencije Grand je najefikasnija opcija pri rezervisanju karte na navedenoj liniji, ali je važno znati da se karte ne mogu kupiti unaprijed, već ih je potrebno rezervisati 2 do 3 dana prije polaska.
Prevoz unutar zemlje boravka
Prevoz u okviru zemlje/mjesta boravka je nešto na šta se studenti brzo naviknu, ali ipak može predstvljati problem na samom početku, posebno ako se radi o velikim gradovima. Najčešće se kao osnovni oblik prevoza koristi javni prevoz, koji često nudi opcije kupovine mjesečne ili semestralne karte, sa studentskim popustom. Cijene naravno variraju od mjesta do mjesta, tako da npr. u Frankfurtu semestralna karta iznosi 215€, u Berlinu oko 240€, u Lisabonu je mjesečna karta 35€, dok u Ljubljani mjesečna karta iznosi 20€, a u Estoniji je za stanovnike Talina besplatan. Naravno, blizina fakulteta i centra grada, i shodno tome učestalost korišćenja javnog prevoza su faktori koji se uzimaju u obzir prilikom odabira najbolje opcije za kupovinu karte. Ukoliko se koristi javni prevoz, studentima savjetujemo da provjere da li postoje mobilne aplikacije, koje najčešće nose naziv preduzeća javnog prevoza, a koje im u značajnoj mjeri mogu olakšati korišćenje javnog prevoza, tako sto u svakom trenutku omogućavaju pregled reda vožnje i upućuju na najbližu stanicu. Jedna od vrlo korisnih mobilnih aplikacija, koja se pritom može koristiti za sve informacije o svim dostupnim oblicima javnog prevoza u većini zemalja širom svijeta (npr. SAD, Njemačka, Holandija, Kina) je City Mapper.
Voz, kao jedno od najudobnijih prevoznih sredstava, predstavlja jednu od opcija za međugradska putovanja u okviru zemlje boravka. Ono što je nedostak ovog prevoznog sredstva jesu cijene koje često mogu biti nepris- tupačne. Ipak, mogu se naći i opcije koje su povoljnije, kao što su regio- nalne ponude (npr. regionalna Deutsche Bahn dnevna karta koja važi za bavarsku regiju), i slične ponude i akcije. Za pretragu prevoza vozom na nivou EU, preporučujemo sledeći sajt: https://www.trainline.eu.
Ipak, kako bi izbjegli visoke cijene karata, studenti se često odlučuju za alternativne načine prevoza, poput BlaBla car servisa, koji se može koristiti i za međunarodna putovanja, ili za slične usluge koje funkcionišu u okviru određene zemlje (u Sloveniji je to prevoz.org). Ovakvi carpooling servisi funkcionišu na principu dijeljenja troškova putovanja automobilom sa vozačem i, ukoliko ih ima, ostalim putnicima, tako što vozač na odgovarajućem sajtu objavi ponudu dijeljenja vožnje do određene destinacije, koja se dalje ugovara pozivom na broj koji je vozač ostavio. Usluge koje se mogu naći na ovim sajtovima često obuhvataju i pregled ocjena svakog vozača, tako da se mogu uzeti u obzir iskustva drugih putnika. Jedna od najpopularnijih i najpoznatijih kompanija koje pružaju ovu vrstu usluga prevoza je svakako Uber koji je široko zastupljen širom svijeta, a cijene su u nekim slučajevima pristupačnije nego pri korišćenju usluga taksi kompanija (npr. u UK). Takođe, korišćenje usluga kompanija kao što je Car2Go je veoma pogodno u slučaju kada student i/ili neko od prijatelja ima važeću vozačku dozvolu u zemlji boravka, jer omogućava iznajmljivanje auta na inovativan i jednostavan način.
Naravno, jedno od alternativnih prevoznih sredstava jeste i biciklo. Ovakav način prevoza ima niz prednosti kao što su neophodna fizička aktivnost, ušteda novca, briga o životnoj sredini i slično. Mnogi gradovi imaju dobro razvijenu mrežu javnog bicikl prevoza (bicikelj sistem u Ljubljani i MOL Bubi u Budimpešti). Ukoliko se student odluči za ovakav vid javnog prevoza, korisno je instalirati mobilne aplikacije, kako bi se u svakom trenutku znalo koja je najbliža stanica na kojoj ima slobodnih bicikala.
Uz odabir fakulteta i proces aplikacije, troškovi sigurno predstavljaju najznačajniji i najkompleksniji segment na koji treba obratiti pažnju. Naš cilj je da pružimo informacije kako bi student mogao kreirati prosječan potreban budžet u skladu sa studentskim standardnim troškovima, a takođe i prezentovali nekoliko savjeta kako da se racionalizuju troškovi. Analiziraćemo glavne troškove, kako bismo stvorili kompletniju sliku o potrebnom budžetu i prenijeli korisna iskustva crnogorskih studenata u inostranstvu. Kako bismo okvirno dobili pregled troškova koji su, iz studentskog ugla, neophodni za boravak i studiranje u različitim zemljama inostranstva, sproveli smo anketu u kojoj su učestvovali studenti u inostranstvu, odgovarajući na pitanje koliko novca je potrebno na mjesečnom nivou kako bi pokrili osnovne potrebe (smještaj, hrana i prevoz) u zemlji u kojoj studiraju. Anketom je obuhvaćeno 14 zemalja, i to: Argentina, Austrija, Češka, Estonija, Italija, Japan, Južna Koreja, Mađarska, Makedonija, Norveška, Rumunija, Rusija, Slovenija, i UAE. Bar chart pokazuje da su Emirati i Norveška dvije najskuplje zemlje za prosječnog studenta jer je u njima neophodno imati mjesečno oko 1200 do 1500 eura kako bi se zadovoljili osnovni troškovi života. Za razliku od ovih država, 150 eura će u Makedoniji biti dovoljno da se podmire osnovne studentske mjesečne potrebe.
Troškovi smještaja
Najznačajniji trošak i najveća briga kako studenata, tako I roditelja – Kako pronaći pristojan, siguran, adekvatno javnim prevozom povezan, blizu fakulteta i prihvatljive cijene smještaj?
Kao prvi korak, predlažemo obraćanje servisu fakulteta i raspitivanje da li postoje studentski domovi u sklopu univerziteta ili da li sarađuju sa određenim privatnim domovima za studente. Dom predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za rješenje ovog pitanja. Cijene su pristupačne i domovi su najčešće blizu univerzitetskih centara i dobro su povezani javnim prevozom. Na mjesečnu cijenu utiču mnogi faktori: standard države, uređenost studentskog doma, tip sobe/apartmana (npr. jednokrevetna/višekrevetna soba). U prosjeku, sobu je moguće pronaći za 200-600 eura. Često stipendije za školarinu omogućavaju potpunu ili parcijalnu subvenciju troškova stanovanja u studentskom domu, koju treba iskoristiti, ukoliko ta opcija postoji.
Sljedeća je mogućnost iznajmljivanja sobe/stana. Takođe treba prvo provjeriti da li postoji servis univerziteta koji pomaže studentima oko pronalaženja i rentiranja soba/apartmana/stanova. Jedna od opcija je i angažovanje agencija za nekretnine koje se bave rentiranjem. Ova opcija može uštedjeti dosta vremena, ali sigurno i prouzrokovati dodatne troškove (nekada i u visini jedne mjesečne rente).
Mogućnost koju preporučujemo jeste pretraga na facebook-u, gdje postoje mnogobrojne grupe studenata koji objavljuju oglase za pronalazak cimera/cimerke, odnosno javni oglasi koji se objavljuju u okolini i na samim fakultetima. Takođe, u zavisnosti od države postoje aplikacije za telefone i sajtovi koji omogućavaju lakše pretraživanje i sužavaju značajno pretragu.
Cijena zakupa stana/sobe zavisi od mnogo faktora: udaljenosti od fakulteta, veličine i uređenosti stana, broja cimera/cimerki, standarda i cijena nekretnina u gradu/državi. Na osnovu ankete i iskustava crnogorskih studenata, ukoliko se živi sa cimerima, trošak stanarine na mjesečnom nivou iznosi od 75 eura po osobi (države bivše Jugoslavije, naročito Makedonija) do oko 1000 eura u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
SAVJET: Studenti treba da vode računa o tome da ne plaćaju ništa prije potpisivanja ugovora, kao i da ne potpisuju ugovor prije nego li ga dobro pročitaju!
Troškovi ishrane
Ovaj tip troškova u najvećoj mjeri zavisi od izbora studenta. Na osnovu informacija koje smo dobili od studenata, naša preporuka je korišćenje studentske menze. Generalno, ishranom u menzi značajno se štedi vrijeme koje bi se utrošilo za pripremu obroka, a takođe i novac. Menze se uglavnom nalaze u blizini fakulteta, adekvatne su studentskim potrebama i hrana je zadovoljavajućeg kvaliteta.
Sem menzi, naš predlog je i da student sam priprema svoje obroke. Cijene u prodavnicima u prosjeku nisu značajno veće u odnosu na cijene u Crnoj Gori, ali takođe zavise od standarda države. Pretragom visine prosječne potrošačke korpe u državi gdje se započinju studije, mogu se dobiti generalne informacije. Nije iznenađujuće i ukoliko se određene proizvodi pronađu po cijenama nižim od crnogorskih. Svakodnevno u različitim lancima prodavnica postoje ponude proizvoda po akcijskim cijenama – treba pratiti ponude!
Is grapha koji je dostupan u našoj publikaciji možemo vidjeti da je cijena ishrane najniža u Makedoniji i iznosi svega 75 eura, dok je u Južnoj Koreji potrebno čak 500.
SAVJET: Raspitati se kod kolega o trgovinama, restoranima i ponudama koji nisu namijenjene turistima i gdje se mogu naći proiz- vodi po nižim cijenama.
Troškovi osiguranja
Nakon dolaska u zemlju gdje se upisuju studije, potrebno je prijaviti boravak nadležnom organu kako bi se dobila studentska boravišna dozvola. Procedure dobijanja boravišne dozvole su različite u zavisnosti od nacionalnog zakonodavstva države, ali gotovo sve predviđaju posjedovanje zdravstvenog osiguranja. Zbog velikog broja vrsta i iznosa osiguranja, neopohodno je obratiti pažnju koji tip osiguranja je predviđen za dobijanje boravišne dozvole. Nakon toga, treba provjeriti na sajtovima osiguravajućih kuća ponude studentskih osiguranja za boravišnu dozvolu. Cijene polisa mogu biti različitih visina u zavisnosti od odabira osiguravajuće kuće i vrste osiguranja, što znači da je teško uspostaviti pravilo. Državne stipendije i veliki broj stipendija privatnih fondacija uključuje u stipendiju i troškove osiguranja što automatski štedi i vrijeme i novac dobitniku stipendije. Takođe, provjeriti da li država u kojoj se studira ima potpisan sporazum o zdravstvenom osiguranju sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Ukoliko postoji sporazum, potrebna je samo potvrda da je student nosilac zdravstvenog osiguranja crnogorskog državnog fonda koju isti izdaje. Interesantno je i navesti slučaj Sjedinjenih Američkih Država u kojima se najčešće naši studenti ne osiguravaju već nose sa sobom putno internacionalno osiguranje jedne od crnogorskih osiguravajućih kuća. Jednostavnije, a i znatno jeftinije.
Troškovi bankarskih usluga
Banke u inostranstvu nude studentima usluge po veoma povoljnim uslovima. Troškovi otvaranja i održavanja žiro računa u nekoj od banaka u inostranstvu su minimalni. Ukoliko se student opredijeli za korišćenje Visa i Mastercard kreditne kartice crnogorskih banki, onda savjetujemo da se raspitaju koja banka nudi najbolju opciju za zemlju boravka. Za Rusiju je najbolja kartica CKB banke, dok je za Makedoniju NLB jer ne postoji nikakva provizija prilikom transak- cija.
Za transfer novca između države studija i Crne Gore može se koristiti IBAN – International Bank Account Number, koji se može otvoriti u bilo kojoj banci ili pomoću Western Union ili Transferwise servisa. Takođe, moguće je slati novac i između dva paypal naloga.
Prihodi
Najčešći izvor prihoda studenata u inostranstvu su stipendije. U nekim slučajevima, tim iznosom su obuhvaćeni troškovi školarine i smještaja, kao i džeparac za ostale troškove na mjesečnom nivou. Nekad su iznosom stipendije obuhvaćeni i troškovi knjiga, vize, boravišnih trškova i osiguranja – ali nekada to nije tako i studentima je potreban dodatan izvor prihoda. Ukoliko je student samofinansir- ajući, finansijski pritisak je veći. U riješavanju ovog problema glavnu ulogu igraju roditelji, ali valja napomenuti da u većini slučajeva studentska boravišna dozvola dozvoljava i određen broj radnih sati na sedmičnom nivou – u zemljama EU je to 20h sedmično, dok se na primjer u Argentini može raditi i puno radno vrijeme. Satnice variraju od države do države, ali ono što u krajnjoj mjeri uslovljava mogućnost dodatnog radnog angažmana jeste nivo opterećenja na studijama, odnosno preostalo vrijeme van fakultetskih obaveza.
Prva adresa na kojoj vrijedi potražiti studentski radni angažman jeste sam univerzitet na kojem se studira. Nerjetko univerziteti nude poslove koji se uglavnom odnose na rad u biblioteci, kancelariji za strane studente, organizovanje ljetnjih škola, rad u kantini fakulteta, kopirnici, i druge poslove koji ne zahtijevaju veći nivo znanja jezika zemlje u kojoj se studira. Van toga, najčešće opcije za dodatno zaposlenje za studente u inostranstvu su poslovi na recepcijama hotela, u restoranima i kafićima koji pretežno privlače strane goste i gdje je prednost odlično znanje stranih jezika. Tu su zatim i poslovi u internacionalnim firmama u sektorima za odnose sa mušterijama (customer service, call centri) i slično.
Znanje jezika zemlje boravka je naravno velika prednost, koja otvara veće mogućnosti pronalaska odgovarajućeg posla. Neke zemlje, kao što je Slovenija, preko tzv. Studentskog servisa, nude studen- tima raznovrsne mogućnosti zaposlenja pod fleksibilnijim uslovima radnog vremena, a studenti su ovdje u prosjeku plaćeni 4 eura po satu. Plata naravno zavisi opet od zemlje do zemlje, pa iskustva studenata pokazuju da npr. u Makedoniji studenti u prosjeku mogu zaraditi po 8 eura dnevno, dok se u Japanu satnica kreće od 900 yena (6.8 eura) pa na više.
Za one koji preferiraju da zarade novac putem interneta postoje sajtovi kao što su Tutor ABC ili freelancer.com , https://www.peopleperhour. com/, https://www.upwork.com/, preko kojih studenti, gdje god da se nalazili, mogu podučavati strane jezike, obavljati poslove prevođenja ili pružati bilo koji drugi vid online usluga, i na taj način zarađivati novac. Iskustva studenata su pokazala da je ovo odličan način da se zaradi solidna suma novca (naravno, u zavisnosti od vremena kojim raspolažeš).
Još jedna opcija jeste i uzimanje studentskog kredita u nekoj od crnogorskih banaka, gdje žirant može biti jedan od roditelja. Prema našim informacijama i iskustvima naših članova, postojala je i određena finansijska pomoć za studente u inostranstvu od strane Ministarstva prosvjeta. Ipak, topla preporuka je redovno pratiti njihove sajtove u cilju blagovremenog informisanja, ne samo kada je finansijska pomoć u pitanju, već i kada su u pitanju konkursi za stipendije stranih vlada.
Naša glavna preporuka je da se istraže sve mogućnosti koje univerzitet nudi. Ne treba dozvoliti da fakultet bude samo mjesto gdje se dolazi da se prate predavanja i polažu ispiti.
Organizovati studentski život na najbolji mogući način, i tako ispuniti sopstvena očekivanja u zemlji studiranja.
Neka univerzitet bude na prvom mjestu kada su u pitanju izvori informacija. Treba učestvovati u svemu što se nudi i što student smatra zanimljivim. Ukoliko univerzitet sprovodi olimpijade, takmičenja, kvizove – treba se prijaviti: vannastavne aktivnosti nisu samo interesantne već mogu biti i prilika za upoznavanje. Aktivnosti u različitim vrstama projekata povećavaju šansu za dobijanjem stipendije. Ako postoji sklonosti ka naučnim aktivnostima, slobodno treba kontaktirati profesore. Tu su i univerzitetske i međunarodne konferencije koje će svakako predstavljati bogato iskustvo.
Ukoliko studenta zanima pisanje, može se priključiti redakciji studentskih novina ili jednostavno napraviti lični blog koji će voditi samostalno ili sa grupom istomišljenika.
Sport
U toku studija, moguće je baviti se sportom na amaterskom (ili čak profesionalnom) nivou; pokušati saznati da li univerzitet ima sportske timove. Na ovaj način mogu se upoznati studenti različitih godina studija, baviti se sportom koji se voli i imati priliku za takmičenjem u studentskim ligama. Neki od univerziteta takođe predviđaju i određene stipendije za svoje sportiste ili mogućnost umanjivanja troškova školarine, primjer: Univerzitet Luiss Carlo Guidi u Rimu, omogućava umanjenu školarinu za studente koji nastupaju za timove Univerziteta u italijanskim ligama.
Kultura i noćni život
S obzirom na to da je jedna od osnovnih prednosti studija u inostranstvu multikulturalizam, koji obogaćuje svakog pojedinca koji ima priliku da boravi i živi u inostranstvu, preporuka je da se što većoj mjeri isprate kulturni događaji. Ne treba zaobići zanimljive sajmove, tradiconalne festivale, ali i nacionalne galerije i muzeje kao i predstave i koncerte. Naš predlog je da se isprati i događaj Evropska noć muzeja, koji se obično organizuje u drugoj polovini maja, a kada su svi javni muzeiji i galerije otvoreni za posjete. Takođe, ukoliko se prati sport, gledanje sportskih turnira i utakmica je način da se isprate neki od najuspješnijih svjetskih sportista.
Takođe na internet stranicima poput Triphobo ili Dayzeroproject mogu se naći neke od najposjećenijih i najpoznatijih festivala koje predlažemo da se posjete, ukoliko student bude u prilici.
Studentske organizacije
Jedan od načina integrisanja inostranih studenata jeste i učešće u studentskim organizacijama. Veliki broj poznanstava studenata i kreiranje globalne mreže kontakata i poznanstava upravo potiče iz članstva u organizacijama ovog tipa. Aktivnim angažmanom u studentskim organizacijama, studenti mogu učestvovati u raznim projektima, sticati nova iskustva, posjećivati brojne institucije i mjesta od značaja u državi studija, organizovati razne seminare i predavanja, itd. Organizacije koje su međunarodnog karaktera omogućavaju razmjene, putovanja, učešće na stručnim školama i simpozijumima.
Napomena: u zavisnosti od odabranog studijskog programa studenti se mogu učlaniti u neku od organizacija koja okuplja studente istog obrazovnog profila, na primjer organizacija za studente pravnih nauka – https://elsa.org/, za studente elektrotehnike-https://eestec.net/, studente medicine, studente poljoprivrede i srodnih nauka itd.
U većini država, univerziteti predstavljaju posebnu i značajnu podršku privatnom i javnom sektoru, koja omogućava studentima da apliciraju za veliki broj programa stažiranja. Na ovaj način, studenti imaju priliku da steknu veoma značajna znanja i vještine, dobre preporuke, mogućnosti budućeg poslovnog angažmana kao i ekonomske benefite (ukoliko je program plaćen).
Programi praksi/stažiranja mogu, ukoliko je precizirano planom studiranja zamijeniti određene ispite, a veoma često su i obavezni, što ukazuje dodatno na njihov značaj.
Sem oglasa koji se mogu pratiti na sajtovima fakulteta, predlažemo da se obrati pažnja na sajtove prestižnih korporacija, brokerskih kuća, banaka, revizorskih institucija (Deloitte, Ernst and Young itd.), međunarodnih organizacija, ambasada kao i drugih relevantnih aktera koji posluju u sektoru koji je vaše usmjerenje.
Takodje, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, omogućava crnogorskim studentima da stažiraju u ambasadama Crne Gore kao i konzularnim predstavništvima u državi studija. Potrebne informacije mogu se dobiti u direktnom kontaktu sa ambasadama.
Navešćemo nekoliko primjera konkursa za internship programe:
http://www.fao.org/employment/opportunities-for-young-talents/ internship-programme/en/ https://earlycareers.bnpparibas.com/internships/ http://www.unicreditanduniversities.eu/index.php/it/fellow/show/ fellow_id/14 http://www.ey.com/it/it/careers/students/your-development https://ec.europa.eu/stages/home_en
https://cor.europa.eu/en http://www.europarl.europa.eu/portal/en
OCSI je organizacija koja se bavi populacijom crnogorskih studenata u inostranstvu (CSI) i CSI alumnima u CG i širom svijeta, i ima za cilj da se razvije u najkompletniju i informacijama najbogatiju mrežu CSI, sa kapacitetom za aktivno globalno, regionalno i lokalno djelovanje.
Glavni cilj je uspostavljanje platforme za efikasnu i efektivnu saradnju među CSI populacijom u cilju stimulisanja profesionalne, naučne i drugih vrsta saradnje, kao i osiguravanje aktivnog uključivanja CSI populacije u lobiranje i pružanje/obezbjeđivanje podrške za inicijative i djelovanja u Crnoj Gori koja se bave naukom, obrazovanjem, umjetnošću, tehnologijom, dizajnom, ekologijom, održivim razvojem, zdravim stilovima života i ljudskim pravima
OCSI nastoji da stimuliše interakciju između CSI zarad ostvarivanja profesionalne, naučne i drugih vidova saradnje. Vjerujemo da upravo efektivno i efikasno povezivanje između CSI može doprinijeti prosperitetu i razvoju crnogorskog društva. Statistički podaci sugerišu da postoji respektabilna interakcija između studenata u inostranstvu, koji studiraju u raznim državama. Međutim, ona ima daleko veći potencijal od onog koji je trenutno na snazi. Saradnja između studenata iz različitih kontinenata, država, sistema vrijednosti, obrazovnih sistema, mentaliteta i uistinu eklektičan i difuzan pristup može proizvesti smislenu komparaciju i benefit po crnogorsko društvo kao definitivni rezultat. Interakcija koja postoji je najčešće rezultat spontanih okupljanja i upoznavanja. Međutim, OCSI takođe predstavlja značajan kohezioni faktor koji objedinjuje i okuplja studente u inostranstvu. Taj cilj se postiže stimulisanjem saradnje i druženja na društvenim mrežama, organizacijom događaja, od kojih su naši tradicionalni: MEOH (Otvoreni dani ambasada za crnogorske studente), anti-MEOH (nestruktuisana okupljanja), Ljetnja skupština i Zimska skupština.
Klub alumnista OCSI je grupa u okviru Organizacije koja okuplja ljude iz Crne Gore koji su cijele svoje studije ili dio njih završili u inostranstvu, bili su članovi Organizacije, a danas su mladi profesionalci u zemlji ili u inostranstvu. Iako Klub prvenstveno čine bivši aktivni članovi Organizacije, naše članstvo je otvoreno svim bivšim studentima iz Crne Gore koji su studirali vani, bez obzira na program, dužinu trajanja studija ili godinu studiranja.
Pored uspostavljanja snažne alumni mreže u zemlji i inostranstvu, i izgradnje partnerstava sa relevantnim akterima na svim nivoima i u svim zemljama, naša glavna misija je da povežemo i kreiramo mrežu mladih profesionalaca, bivših crnogorskih studenata u inostranstvu koji su, ili nijesu, bili članovi Organizacije u cilju međusobnog stvaranja i održavanja kontakata i saradnje.
Naše aktivnosti su usmjerene na okupljanje alumnista u Crnoj Gori i van nje, pružanje podrške inicijativama pokrenutim od strane aktivnog članstva OCSI, implementaciji projekata ukoliko je taj projekat ili njegovi određeni aspekat vezan za sferu djelovanja alumniste/kinje, i pružanje određenog tipa servisa članovima Organizacije u smislu eksterne ekspertize na projektima ili nekog drugog oblika saradnje.
S tim u vezi, pozivamo sve bivše aktivne članove Organizacije, i druge studente koji su završili dio studija ili stekli svoju diplomu na bilo kojem nivou visokoškolskog obrazovanja van Crne Gore, da nam se pridruže i učestvuju u našim aktivnostima!
OCSI nastoji da stimuliše interakciju između CSI zarad ostvarivanja profesionalne, naučne i drugih vidova saradnje. Vjerujemo da upravo efektivno i efikasno povezivanje između CSI može doprinijeti prosperitetu i razvoju crnogorskog društva. Statistički podaci sugerišu da postoji respektabilna interakcija između studenata u inostranstvu, koji studiraju u raznim državama. Međutim, ona ima daleko veći potencijal od onog koji je trenutno na snazi. Saradnja između studenata sa različitih kontinenata i iz različitih država, sistema vrijednosti, obrazovnih sistema, mentaliteta i uistinu eklektičan i difuzan pristup može proizvesti smislenu komparaciju i benefit po crnogorsko društvo kao definitivni rezultat. Interakcija koja postoji je najčešće rezultat spontanih okupljanja i upoznavanja. Međutim, OCSI takođe predstavlja značajan kohezioni faktor koji objedinjuje i okuplja studente u inostranstvu. Taj cilj se postiže stimulisanjem saradnje i druženja na društvenim mrežama, organizacijom događaja, od kojih su naši tradicionalni: MEOH (Otvoreni dani ambasada za crnogorske studente), anti-MEOH (nestruktuisana okupljanja), Ljetnja skupština i Zimska skupština.
Kontakt tačka za nostrifikaciju diploma je ENIC centar Ministarstva prosvjete. Sve relevantne informacije vezane za nostrifikaciju diploma možeš dobiti na linku: http://www.mpin.gov.me/rubrike/enic-centar/108335/Dokumenta-neophodna-za-priznavanje-inostranih-obrazovnih-isprava-o-stecenom-visokom-obrazovanju.html
U toku su izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih diploma i kvalifikacija, zato prati rad naše Organizacije gdje redovno izvještavamo o svim novostima vezanima za ovu temu!
Publikacija vezana za pronalazak Prvog posla u struci je dostupna na ovom linku.
Registruj se na našem sajtu i moći ćeš da vidiš listu svih registrovanih članova i alumnista! Prati rad Kluba alumnista i učestvuj na našim okupljanjima gdje ćeš moći da se upoznaš sa ostalim alumnistima i alumnistkinjama.