KRISTINA ĐENĐINOVIĆ: STUDENTSKI ŽIVOT U BEČU

by OMSA Archive | June 13, 2021

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Beču. Naša sagovornica bila je Kristina Đenđinović, koja se usavršava u oblasti molekularne medicine i jedna od OCSI lokalnih koordinatorki za Austriju.

Sistem studija opisuje kao ''student-friendly'', dok kao manu navodi veliki broj studenata. Kakvo je njeno iskustvo i koje su to prednosti studiranja u Beču, možete čitati u nastavku.

Kako si se odlučila za studiranje u Beču i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Obzirom da sam još tokom svojih srednjoškolskih dana, zahvaljujući baletskim i folklornim turnejama, proputovala skoro pola Evrope, još tada mi je bilo jasno da studije želim da završim van Crne Gore i probam život u inostranstvu. Austriju sam odabrala zbog visokog standarda života i kulture koju njeguju, a imala sam želju da naučim i njemački jezik.

Smatram da život u inostranstvu oblikuje čovjeka na jedan neobičan način, nauči ga strpljenju i upornosti, da bude fleksibilan i prilagodljiv, da uvijek ima plan B, i da dom može biti bilo gdje na planeti. Odluku da izađem iz granica komfora i svoje rodne Crne Gore smatram za ispravnu jer sam naučila mnogo o profesiji koju sam odabrala, ali i o sebi.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti ali i mane studija u Beču?

Austrija je država koja nudi jako povoljno obrazovanje, čak i za strane studente. Sistem studija je „student- friendly“, a pod ovim mislim na činjenicu da dosta predavanja nije obavezno, pa student može uklopiti obaveze na fakultetu sa ostalim obavezama, onako kako njemu odgovara. Ipak, to je svakako mač sa dvije oštrice, jer se na taj način studiranje može odužiti, ali je, po mom mišljenju, presudna motivacija studenata. Organizacija vremena zaista jeste pola posla.

Kao jedinu manu sistema studiranja u Beču, navela bih broj studenata. Ima nas prilično puno, obzirom da Univerzitet u Beču nudi zaista kvalitetno obrazovanje i popularan je među studentima širom svijeta. To, sa druge strane, znači da se profesori manje posvećuju svakom studentu ponaosob, i da je taj odnos između profesora i studenata ipak malo drugačiji od onog na koji smo navikli da vidimo na našim fakultetima.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primijeni u Crnoj Gori?

Oduvijek smatram da teorija i praksa u procesu učenja moraju biti jednako zastupljene. Ja sam imala tu sreću da moj fakultet ima najmodernije laboratorije i odlične uslove u kojima smo održavali laboratorijske vježbe. To je upravo ono što bih željela da zaživi i na fakultetima u Crnoj Gori - što više kvalitetne, praktične nastave.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura Austrije od istoga u Crnoj Gori?

Austrijanci nastoje da očuvaju tradiciju, a da istovremeno idu u korak s vremenom kada su u pitanju inovacije na svim poljima, tako da bih za Beč rekla da predstavlja savršen spoj arhaičnog i modernog. Ono što mi se jako dopada je činjenica da za svačiji ukus ima po nešto i da je u tom gradu teško biti usamljen. Kada je u pitanju društveni život, za to je stanovnicima Beča rezervisan isključivo vikend. Preko nedjelje se radi, vikendom se odmara. Mi, Crnogorci, navikli smo da živimo jednim ušuškanijim načinom života, ali meni je ovakva organizacija vremena prijala.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Beču?

Beč je grad koji već godinama stoji prvi na listi gradova sa najboljim kvalitetom života. Prihvata i njeguje različitosti. Šta god da vas zanima, djelić toga sigurno možete pronaći u Beču. Ovo je grad za svakoga. A kada vam zafali „dojč“, more i mamina kuhinja, za nešto više od sat vremena možete biti kod kuće.