(Od)java iz Crne Gore: Mapiranje puta ka cirkulaciji mozgova

by OMSA Archive | June 1, 2022

U poslednjih nekoliko godina Crna Gora se suočava sa negativnim prirodnim priraštajem, koji uz starenje stanovništva prijeti budućnosti zemlje. Istovremeno, zemlja gubi i svoju stručnu i visokokvalifikovanu radnu snagu koja odlazi u zemlje sa većim i razvijenijim tržištima rada, koje obećavaju bolje mogućnosti za njihov lični i profesionalni razvoj. Gubitak ljudskog kapitala odražava se na funkcionisanje svih sfera u društvu i izaziva sve veću zabrinutost. Zašto visokokvalifikovani i stručni ljudi napuštaju Crnu Goru i odlaze u inostranstvo? Koje politike se mogu razviti i sprovesti kako bi se usporila i/ili zaustavila takva kretanja?

O istraživanju

Istraživanje o mladim ljudima koji su napustili Crnu Goru nastalo je kao inicijativa mladih profesionalaca školovanih na renomiranim svjetskim univerzitetima, a udruženim kroz Organizaciju crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI). Cilj istraživanja je bio da se identifikuju razlozi odlaska mladih i prepoznaju obrasci ponašanja, te da se otvori prostor za dijalog, kako bi se nadležnim institucijama uputio predlog sa konkretnim aktivnostima koje bi odgovorile na sve učestalije migracije mlađe populacije.  Svjesni činjenice da ova kretanja trenutno imaju negativan uticaj na razvoj Crne Gore, ona istovremeno predstavljaju svojevrsni potencijal ako bi se stečena znanja i profesionalna iskustva crnogorske mlade dijaspore iskoristila na pravi način.

Za razliku od drugih istraživanja na ovu temu u Crnoj Gori, ovo istraživanje je obuhvatilo mlade ljude koji su se odselili u inostranstvo, sa ciljem da se razumiju njihova razmišljanja, potrebe i stremljenja u potrazi za boljim prilikama za rad i život u inostranstvu. Ciljnu grupu istraživanja su obuhvatili ispitanici i ispitanice koji imaju diplomu visokog obrazovanja i profesionalni angažman u inostranstvu. Većina ispitanika i ispitanica su emigrirali u periodu između 2010. i kraja 2021. godine, kada je sprovedena posljednja faza istraživanja.

​​132 ispitanika/ce: visokoškolci zaposleni širom svijeta 24 – 40 godina;
19% ispitanika/ca živi na Zapadnom Balkanu, 81% u ostatku svijeta;
60% ispitanika/ca je razmišljalo o povratku u Crnu Goru;
86% ispitanika/ca je razmišljalo o doprinosu Crnoj Gori iz inostranstva.

Ključni razlozi za emigraciju mladih

  • Društveno-politička situacija u Crnoj Gori, kao najčešće navođen razlog emigracije (identifikovani su problemi u oblastima: javne uprave, vladavine prava, zdravstvenom i obrazovnom sistemu). 
  • Pristup tržištu rada i radna (ne)kultura, marginalizacija pojedinih zanimanja na tržištu rada, te rijetke prilike za dodatno usavršavanje i napredak. 
  • Nizak životni standard i primanja, navođeni tek kao 3. ili 4. u nizu razloga emigracija, su uticali na nedostatak osjećaja autonomije među mladima.
  • Potraga za kvalitetnijim obrazovnom ponudom, koja kasnije vodi i do profesionalnih prilika u inostranstvu.
  • Želja za upoznavanjem svijeta, kao prirodna faza u odrastanju. 
  • Otpornost društva na (dobre) promjene, zbog čega pozitivni primjeri, iskustva i priče rijetko ili nikako ne dolaze do izražaja.

Ključni nalazi

Učesnici/e istraživanja su, bilo da su se odselili/e u region, Evropu ili ostatak svijeta, kojom god profesijom se bavili/e, podijelili/e prilično slične razloge zbog kojih su otišli/e. Iznenađujuće je, ali u skladu sa postojećim kvalitativnim istraživanjima o “odlivu mozgova” iz zemalja regiona Jugoistočne Evrope, da ispitanici/e nijesu ni približno nezadovoljni/e ekonomskim, koliko društvenim i političkim stanjem u zemlji.  Posebno ohrabruje to što, uprkos činjenici da mnogi od njih ne žele da se ikad vrate u Crnu Goru, istovremeno osjećaju potrebu da na neki način doprinesu rastu i razvoju svoje zemlje. Takav stav mlade crnogorske dijaspore, ukoliko mu se pristupi na pravi način, može donijeti nemjerljive benefite po društvo, a mladima poslati snažnu poruku da je njihovo stečeno znanje i vrijedno međunarodno iskustvo prijeko potrebno i poželjno.

Crna Gora je duboko podijeljeno društvo bez jasne strategije po mnogim pitanjima, a odliv mozgova jedna je od posledica takvog stanja. Međutim, odlazak mladih, posebno kada su usko specijalizovana zanimanja u pitanju, ne mora po pravilu da ima negativnu konotaciju. Naše mlade ljude u inostranstvu ne vidim kao “žrtve” ili problem, već kao rješenje problema i najvrjedniji kapital koji imamo, pored naše predivne zemlje. Pitanje je samo da li ćemo ga iskoristiti.”

Kako dalje?

Kako bismo unaprijedili stanje, neophodno je napraviti opsežniju analizu na većem uzorku, kontinuirano pratiti i istraživati demografske trendove i kretanja stanovništva, te pronaći načine kako da se mladi ljudi motivišu da ostanu u zemlji, doprinose njenom napretku iz inostranstva ili – još bolje – da odu, budu objeručke dočekani nazad i donesu nova iskustva i znanja.

Na ovom linku možete pronaći 17 preporuka koje mapiraju početni plan oporavka, uz neophodnost dalje razrade i konkretizovanja aktivnosti. Veliku zahvalnost dugujemo učesnicima i učesnicama fokus grupa, čije su ideje i podijeljeni stavovi pomogli u njihovom definisanju.

Dodatne informacije

Cjelokupno istraživanje je dostupno na ovom linku.

Factsheet je dostupan na ovom linku.

Preporuke za donosioce odluka su dostupne na ovom linku.

Za dodatne informacije o istraživanju, pišite nam na: [email protected] Za ostale informacije, pišite nam na: [email protected]