Pišu: Nikolina Adžić i Danilo Đukanović
U proteklih nekoliko nedelja smo bili svjedoci drastičnim promjenama u svijetu, koje su se odrazile na naš socijalni i psihički život. Pandemija korona virusa je uzdrmala zdravstvo, ekonomiju i cjelokupni državni sistem, ali i našu rutinu i način života. Drastične okolnosti poput načina pozdravljanja (rukovanje i ljubljenje zamijenjeno dodirom laktovima ili Wuhan pozdravom), usporavanje socijalnog života, obustava rada i obrazovanja na način na koji smo navikli, uticale su na naš život. Ljudski organizam koji voli komfort zonu, sigurnost i svakodnevnicu, često na nesvakidašnju situaciju reaguje anksioznošću.
Šta je anksioznost?
Anksioznost je raspoloženje koje karakterišu naglašeni negativni afekat i tjelesni simptomi napetosti, pri čemu osoba strašljivo iščekuje buduću opasnost. Ljudi često razmišljaju o tome kao o neodređenom, lebdećem strahu, koji se javlja kada smo u situaciji u kojoj budući događaj percipiramo nekontrolisanim i neizvjesnim, a sopstvene snage za suočavanje procjenjujemo kao neznačajne (bespomoćnost). Zvuči poznato sa nekom aktuelnom situacijom? Anksioznost se manifestuje pojačanom brigom, te razmišljanjem i usmjerenom pažnjom na moguću prijetnju, i samim tim otežanom koncentracijom. Tome još doprinose svakodnevna i cjelodnevna preplavljenost lošim vijestima, koje mozak stavljaju u režim prijetnje. Kampanje podizanja svijesti su ključne da se shvati ozbiljnost ove situacije. U ovom blogu ćemo se posvetiti idenitifkaciji nuspojava i određenih izazova po mentalno zdravlje, kao i na to koliko je važno osvijestiti taj uticaj i pažljivo birati izvore informisanja.
Normalno je što ste napeti
Prvo, želimo da istaknemo da je potpuno normalno u ovoj situaciji osjećati anksioznost. Znajte da niste sami u tome. Zbog čega je to tako? Ne želimo da zalazimo previše u biologiju i evoluciju, ali to ima veze sa načinom na koji je naš režim funkcionisanja mozga “isprogramiran”. Veća pažnja se pridaje negativnim vijestima i prijetnjama, nego onim dobrim i potencijalnim nagradama. Za ovo itekako postoje razlozi. Zamislite našeg pretka, lovca-sakupljača, koji ugleda drvo bogato voćem, ali i leglo zmija koje se ispod njega nalazi. Onaj koji je veći značaj pridao signalu potencijalnog zadovoljenja (hrane), nego signalu potencijalne prijetnje (zmija), nije poživio dugo. Tu evoluitivnu zaostavštinu imamo i danas. Istraživanja su pokazala da negativne vijesti bude veće psihofiziološko uzbuđenje nego one dobre. Na portalima, društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima, preokupirani smo aktuelnom temom koja uključuje riječi smrt, bolest i prijetnje po ekonomiju. Važno je da ozbiljno shvatite situaciju, ali i da pratite svoju izloženost negativnim vijestima i čuvate svoje mentalno zdravlje. Našim raspoloženjem rukovode nesvjesni mehanizmi koji detektuju i obrađuju signale iz sredine.
Druga stvar na koju treba obratiti pažnju je preuveličavanje opasnosti po sebe. Budimo realni, pridržavajte se propisanih mjera socijalne distance i održavanja higijene, i nema razloga za panikom. Svijet neće stati poslije virusa korone. Razlog zašto možda preuveličate trenutnu krizu u Armagedon je takođe posledica jednog od načina na koji je naš kognitivni sistem ustrojen. Naši kapaciteti su ograničeni i nedovoljni za analizu mora haosa informacija oko nas. Zato je mozak razvio niz prečica u zaključivanju koje su korisne, ali sklone pristrasnosti i greškama. Upravo jer je informacija previše, mozak ne donosi zaključke analizom svih faktora i mehanizama, već na osnovu intuitivnih generalizacija primjera kojim prisustvujemo (pridodajte tome pristrasnost za težinu loših vijesti i prijetnji o kojima smo pričali). Ovo se naziva “Postoji samo ono što vidiš” princip (PSOŠV). Kada čujete da je juče bilo 500 mrtvih, izloženost toj informaciji aktivira kogniciju o prijetnji, kao i automatski generalizovani zaključak da je to neuobičajeno i opasno. Što naravno jeste. Međutim, referentna tačka za pridavanje težine toj vijesti nam je ušuškana i sigurna svakodnevnica na koju smo navikli. Dnevno od gladi umre 8000 djece, u saobraćajnim nesrećama u prosjeku premine 3300 ljudi, a godišnje od sezonskog gripa umre 250000 do 650000 ljudi. Svijet u kojem živimo jako je velik i nije toliko sigurno i ljubazno mjesto, pa ste ipak u njemu preživjeli do sad. Ovo su informacije od kojih smo često pošteđeni.
Još jedna stvar koja nesvjesno utiče na našu razboritost je socijalni informacioni konformizam. Mnogo smo veći konformisti nego što mislimo, i ponašanje drugih jako utiče na našu percepciju situacije. Komšinice koje samo pričaju o korona virusu i o najnovijim informacijama sa portala nisu nikako dobre za Vaše mentalno zdravlje. Prije nego što počnete da paničite sa mislima o kraju svijeta i prijetnji po sebe, osvijestite koje izvore informacija koristite, kao i mehanizme kojim donosite zaključke. Gledajte kojim ljudima ste se okružili.
Kako skrenuti misli
Za početak, ograničite svoje vrijeme kada je u pitanju čitanje vijesti o korona virusu. Čitajte informacije isključivo na provjerenim portalima, jer je sve više #fakenews – lažnih informacija dostupnih na društvenim mrežama. Ne dozvolite da Vaš mozak obrađuje iste prjeteće informacije i uveličava njihovu težinu zbog česte izloženosti istima. Pratite instrukcije i savjete nadležnih organa: Institut za javno zdravlje (IJZ), Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdrastvena organizacija (SZO).
Bračni par Goulding savjetuje da kada ste anksiozni zapišete svoje brige i odložite razmišljanje o njima za tačno određeno vrijeme od petnaestak minuta u toku dana. Na taj način Vas neće ometati u Vašem funkcionisanju i moći ćete se suočiti sa svojim brigama, a zbog vremenske distance objektivnije pristupiti njihovoj analizi. Poslušajte Gouldinge i odredite tačan kratki vremenski period u toku dana kada ćete prelistati sve vijesti o korona virusu koje Vas interesuju, a ostatak slobodnog vremena posvetite čitanju knjiga, meditaciji ili aktivnostima koje Vas lično interesuju. Istraživanja pokazuju da su osobe koje pate od anksioznosti posebno osjetljive na kofein, zato bi dobro bilo da u toku dana smanjite njegov unos ili ako je to moguće, u potpunosti ga izbacite iz konzumacije.
Naš savjet je da se više posvetite sebi u ovoj situaciji. Ne zaboravite da je fizička aktivnost važna, a uz dobru muziku, sve dobija smisao. Razmišljajte o pozitvnim stvarima i ne dozvolite negativnim vijestima da preuzmu Vaš život. Na kraju krajeva, gledajte ovo sa pozitivnije strane, kroz smijeh, koji naučno dokazano produžava život. I iskoristite priliku koja Vam je data, budite sa svojim najbližima i kvalitetno provedite vrijeme sa njima.