PO KOM KALUPU SE KROJI DIPLOMATA

by OMSA Archive | February 6, 2021

Ukoliko ste se nekad zapitali šta je to što treba da posjeduje jedan diplomata, ili možda željeli da se oprobate u ovim vodama i zanima vas na šta trebate da budete spremni u koži jednog diplomate, na pravom ste mjestu. U ovom blogu ću vam predstaviti rengen ličnosti i profesionalnih kvaliteta ovog plemenitog, ali i nimalo naivnog poziva.

Kao što znate, diplomata je profesionalac u području diplomatije i međunarodnih odnosa. On mora znati suptilnosti principa i posebnosti spoljne politike svoje države, biti profesionalac u međunarodnim poslovima, govoriti jezikom zemlje domaćina, znati nastupati na konferencijama i prijemima, analizirati informacije, pravilno tumačiti zaključke razgovora sa uticajnim sagovornicima, ali najvažnije, mora znati raditi na vezama, uspostavljati i održavati široku mrežu kontakata.

Odlike diplomata uključuju:

• Duboko razumijevanje planova, ciljeva i osobenosti spoljne politike svoje države, ali i želju za podrškom nacionalnih interesa svoje zemlje;

• Sposobnost strateške vizije razvoja događaja, predviđanja posljedica preduzetih koraka i razvoja situacije;

• Sposobnost kompetentnog, razumljivog i uvjerljivog izražavanja misli u pisanom i usmenom obliku;

• Poznavanje savremenih informacionih tehnologija i njihove primjene u savremenom poslovnom ambijentu;

• Sposobnost kritičke procjene primljenih informacija, otkrivanja skrivene veze između događaja i činjenica i na temelju toga donošenja ispravnih zaključaka;

• Visoki nivo obrazovanja i kulture, upućenost u glavna dešavanja;

• Sposobnost uspostavljanja i održavanja povjerljivih poslovnih odnosa, razumne i dosljedne odbrane svojih stavova (ova karakteristika je posebno vrijedna u inostranstvu kada je stranom partneru potrebno konstruktivno dokazati svoja uvjerenja);

• Slobodno i uvjerljivo formulisanje svojih misli;

• Iskustvo u radu s protokolom i dobro poznavanje specifičnosti protokolarne prakse zemlje domaćina.

Diplomatski radnik je ključni posrednik u procesu izvršavanja državne odluke. Svaki od njegovih koraka mora biti u skladu s normama međunarodnog prava i državnog zakonodavstva. Važno mjesto u radu diplomata zauzima održavanje veza s Ministarstvom spoljnih poslova i vlastima zemlje domaćina, uspostavljanje i jačanje radnih odnosa sa stranim partnerima, prenos povjerljivih i drugih vrsta podataka rukovodstvu i javnim upravama. Stoga, diplomata mora biti u stanju da uspostavi i održi povjerljive poslovne odnose s drugima, i tu već nije važna samo komunikacija, nego i sposobnost razumne i dosljedne odbrane vlastitih uvjerenja i stavova.

Sasvim je očigledno da je jedan od najvažnijih aspekata svake profesionalne aktivnosti diplomate i svakodnevna komunikacija s ljudima. Jasno je da dinamičan savremeni poslovni život, pridonosi nastanku nestandardnih situacija koje zahtijevaju brze, jasne i adekvatne reakcije u procesu međuljudske interakcije. Sve to zahtijeva određeno znanje, razvoj potrebnih komunikacionih vještina s bilo kojom osobom. Diplomata mora biti vješt pregovarač. Diplomatsko društvo zatvorene je prirode, često se pokorava nepisanom pravilu, a kako se diplomata ponaša čini se vrlo značajnim.

Niz je osobnih i profesionalnih kvaliteta koje bi diplomata trebao posjedovati u radu sa kontaktima. Stoga je diplomata ličnost:

Proaktivna - pokazuje spremnost za započinjanje i održavanje razgovora. Umijeće postavljanja pitanja ovdje je vrlo važno.

Iskrena. To, naravno, ne znači da bi diplomata trebao otkriti sve svoje karte, reći (odgovarajući na pitanja) sve što zna. On mora govoriti istinu, samo istinu, ali ne i cijelu istinu. On nije svjedok na sudu, on je predstavnik države koja može imati tajne koje se ne mogu otkriti. Ako ne želi nešto reći, mora izbjeći odgovor (diplomatski jezik pruža ogromne mogućnosti za to), ali nije potrebno govoriti laž i odustati od svojih stavova.

Elokventna - o sebi otkriva onoliko koliko i sagovornik. Glavni zadatak diplomate u uspostavljanju kontakata je prikupljanje podataka.

Taktična - zna o čemu treba sa kim razgovarati. Suzdržanost i sposobnost samokontrole, ne pokazivanje lošeg raspoloženja ili “kratkog fitilja” na komentare sagovornika. J. Cambon: "Uzdržanost je obvezna osobina diplomata koji vode pregovore".

Pismena. Dosljednost i strukturiranost govora ono je što prvenstveno karakteriše osobu koja ima vještine usmene komunikacije. Za vojnika, glavni instrument djelovanja je oružje, a za diplomate - riječ. I ako je, u Drevnoj Grčkoj usmena riječ bila glavna stvar u diplomatiji, u posljednjim vjekovima, podjednako važna, a možda čak i važnija, postala je pisana riječ. Jedan od francuskih ministara vanjskih poslova (Jaubert) rekao je da "za vanjsku politiku i diplomatiju riječ nema ništa manju ulogu od akcije, a možda čak i veću."

Adekvatna. Diplomati je posebno važno da zna mjeru u svemu: u govorima, obraćanjima, dokumentima, u akcijama. Ekstremi (bez apsolutne nužnosti) u karakteru, temperamentu, riječima su strani diplomati.

Sposobna da sluša. Sagovornici koji se ne čuju ne mogu uspostaviti konstruktivan razgovor. Osoba koja neprestano govori i koja se ne obazire na komentare i zahtjeve svog sagovornika, nije u stanju doći do kompromisa. Kao rezultat, učinkovitost takvog dijaloga je približna nuli.

Sposobna da pridobije sagovornika. Društvena osoba po pravilu ima sposobnost pridobiti sagovornika u procesu komunikacije. Uz pomoć različitih psiholoških tehnika, ona je sposobna da zadrži protivnikovu pažnju, intonacijom prepozna njegovu reakciju na određena pitanja, i na vrijeme promijeni svoju taktiku kako bi ostala na istoj talasnoj dužini. Štaviše, diplomata bi trebao biti skroman, simpatičan i nikako dosadan. Callier je primijetio: "Diplomata bi trebao uvažavati uticajnije od sebe, biti ljubazan s jednakima njemu, privržen onim manje uticajnim, i sa svima, bez izuzetka, biti razuman, uljudan i pravedan."

Naravno, uz svestrano teoretsko znanje, diplomatski rad zahtijeva puno iskustva, posebnih vještina, profesionalnih kvalifikacija koje se ipak stiču dugogodišnjom praksom, radom i učenjem. Zato, ukoliko se pronalazite u navedenim osobinama, volite da upoznajete nove kulture, spajate nacije i zalažete se za mir, obratite se sjajnom timu OCSI koji će vas uputiti na vrata svjetskih univerziteta za međunarodne odnose. Srećno!

Anna Knežević
MGIMO alumni i student Master programa za međunarodne odnose i ekonomsku integraciju na Napuljskom univerzitetu Federico II