Piše: Jana Marjanović
„Ja sam samo pojedinac. Kakvu promjenu mogu napraviti?! Poenta je jednostavna: Želim da budem zapamćena zbog stvari koje sam uradila dok sam živjela na ovoj Planeti, a ne zbog otpada koji sam ostavila iza sebe.“ L.Singer, TEDx
Kako je tema karbonskog otiska postala jedna od najznačajnijih komponenti koja se razmatra na naučnim skupovima koji imaju za cilj kreiranje prostora za diskusiju o smanjenju zagađenja životne sredine, tako svakodnevno nailazimo na publikacije koje nas podsjećaju da smanjimo sopstveni karbonski otisak. Svaki vodič uglavnom prikazuje iste smjernice: da smanjimo korišćenje automobila, da rjeđe koristimo avionski prevoz, da kupujemo organske proizvode sa farmi, da smanjimo korišćenje plastike, da kupujemo manje garderobe i počnemo da živimo minimalističkim načinom života, kao i da čuvamo energiju i dr.
Karbonski otisak predstavlja ukupnu količinu emisije gasova povezanu sa efektom staklene bašte – koji dolazi od proizvodnje i upotrebe određenog proizvoda ili usluge. Karbonski otisak uključuje emisije ugljen-dioksida (CO2) i drugih gasova, uključujući metan, azot-oksid i fluorisane gasove, koji zadržavaju toplotu u atmosferi, uzrokujući globalno zagrijavanje. Globalno zagrijavanje se odnosi na porast globalnih temperatura uzrokovano sve većim koncentracijama gasova staklene bašte u atmosferi, dok se klimatske promjene odnose na promjene u klimatskim mjerama tokom dužeg vremenskog perioda. Ova dva procesa su često povezana. Globalno zagrijavanje predstavlja veliki problem za Planetu, jer dovodi npr. do otapanja lednika, povećanja nivoa mora i tako se narušava ravnoteža u ekosistemu: različite vrste organizama izumiru, i narušava se biodiverzitet.
Način na koji mi možemo doprinijeti očuvanju Planete jeste smanjenje karbonskog otiska!
Onog trenutka kada sam shvatila da se karbonski otisak mjeri po glavi stanovnika i da ja kao individua mogu doprinijeti očuvanju Planete i njenih resursa time što ću smanjiti svoj karbonski otisak, počela sam primjenjivati osnovne, gore navedene principe i smjernice. Međutim, to mi nije bilo dovoljno. Znala sam da još mnoge svakodnevne navike moraju biti povezane sa proizvodnjom karbonskog otiska. Tada sam započela istraživanje i došla do interesantnih podataka. Zato vam predstavljam pet novih navika koje sam počela da primjenjujem u svom životu i tako dodatno dovela do smanjenja svog karbonskog otiska.
- Preći sa štampanih knjiga, odnosno „Hard-copy“ verzija, na elektronske knjige, odnosno na „eBooks“. Kao ljubitelj knjiga i njihove kolekcije, ovo je bila navika za koju mi je trebalo duže vremena da je primijenim u životnom stilu. Zašto „eBooks“, a ne „Hard-copy“ verzije knjiga? Na prvom mjestu, „eBooks“ ne koriste papir, pa sa te strane dovode do očuvanja resursa kada je drveće u pitanju. Takođe, ne zahtijevaju mnogo prostora kao štampane knjige – što je od posebnog značaja za nas, minimaliste, koji uglavnom živimo u malom prostoru, koji ne koristi mnogo energije. Važno je napomenuti i to da u njihov karbonski otisak ne ulazi kalkulacija emisija CO2 nastalog prilikom transporta štampanih verzija knjiga. Prilikom čitanja štampanih verzija knjiga, potrebno nam je svijetlo, pa dodatno trošimo električnu energiju. Sa druge strane, energiju ćemo trošiti i prilikom čitanja knjiga na elektronskom uređaju, međutim znatno manje – zamijenite samo 15-30 minuta dnevnog provođenja na društvenim mrežama (kojima je potreban prenos podataka kako biste ih čitali: wifi, 3G ili 4G mreža) sa nekom od eBook verzija knjiga (kojima, jednom kada su preuzete, nije potreban dodatni prenos podataka) i definitivno možete biti sigurni da ste proizveli manje karbonskog otiska. Ovo se odnosi i na ljubitelje pisanja: budite sigurni da ste kupili notes koji u sebi sadrži 100% reciklirani papir. Ukoliko nemate pristup istom, bilješke pravite na laptopu ili na drugom elektronskom uređaju.
- Druga navika koje moramo biti svjesni ukoliko želimo smanjiti svoj karbonski otisak jeste ta da manje vremena u toku dana provodimo na internet mreži, odnosno „Online“. Svaka od aktivnosti koje obavljamo na internetu, šaljemo e-mailove, koristimo chat na društvenim mrežama, objavljujemo fotografije i video snimke, slušamo muziku, gledamo filmove, dolazi sa malim troškovima, odnosno emituje se mala količina CO2 zbog energije potrebne za pokrećanje uređaja i napajanje bežičnih mreža koje koristimo. Međutim, ukoliko razmotrimo činjenicu da približno 4.1 milijarde ljudi, odnosno 53,6% svjetske populacije u ovom trenutku koristi internet mrežu, skup utrošene energije i emisija CO2 tokom svake aktivnosti na internetu će na globalnom nivou biti veliki i imaće uticaj na životnu sredinu. Ukoliko želite biti dio promjene – isključite mobilne podatke ili Wifi mrežu kada ne koristite elektronski uređaj u datom trenutku. Umjesto 10 fotografija sa društvom koje napravite, potrudite se da napravite jednu ili dvije. Objavite samo jednu na društvenim mrežama J Potrudite se da bateriju telefona ili drugog bežičnog uređaja koji koristite napunite jednom u toku dana.
- Korišćenje stepenica umjesto lifta. Da bismo se popeli do 3. sprata i vratili nazad, istraživanja pokazuju da korišćenje stepenica umjesto lifta štedi 15 watt/hours(Wh) dnevno, odnosno 450 watt/hours (Wh) mjesečno. Ova količina energije je dovoljna za napajanje velikog plazma televizora tokom 3 sata. Takođe, korišćenjem stepenica dnevno se sagorijeva oko 18 kcal. Korišćenjem stepenica umjesto lifta, na godišnjem nivou ćete smanjiti karbonski otisak za 6.5 kg.
- Na koji način i koliko često koristimo mašinu za pranje i sušenje veša. Kako je nova tehnologija ponudila jednu mašinu koja će nakon pranja, automatskim programom uraditi i sušenje veša, važno je da budemo svjesni toga da se prilikom korišćenja mašine za kombinovano pranje i sušenje veša, sa radom na 60˚C, proizvede oko 3.3 kg emisije CO2. Istraživanja su pokazala da se u ovom slučaju veće količine emisija CO2 emituju u dijelu procesa kada je sušenje u pitanju. Da biste smanjili karbonski otisak, preporučuje se da ne koristite mašine za sušenje veša, već da veš sušite na vazduhu. Osim toga, potrebno je koristiti što manju temperaturu prilikom pranja, pa se preporučuju programi sa 30˚C i 40˚C. Ovim programima ćete dopinijeti očuvanju kvaliteta vaše garderobe, pa ćete manje kupovati i konzumirati takozvani „fast fashion“ trend. Svaki novi komad odjeće iziskuje velike količine resursa, prvenstveno kada je voda u pitanju (ali i druge resurse), pa je važno da vodimo računa o odjeći koju već imamo i da je koristimo što je duže moguće. Očuvanje resursa vode jedan je od važnih parametara kada je pranje veša u pitanju, pa se preporučuje da mašinu koristite isključivo kada ste sigurni da ste sakupili dovoljno garderobe za pranje i napunili njen kapacitet.
- Navika koju smatram najvažnijom kada je u pitanju naš uticaj i ono što mi možemo uraditi direktno za Planetu, jeste implementacija principa „zero waste“ u svakodnevnom načinu života. Ovdje je važno napomenuti da „zero waste“ koncept nije isto kao koncept „reciklaže“. „Zero waste“ predstavlja mnogo veći koncept, čiji je opšti cilj, odnosno strategija POTPUNO uklanjanje otpada, a ne kao kod reciklaže – upravljanje njime. Da li je moguće postići da individua nikada ne stvara otpad? Jeste u mnogo sfera. Jako je važno da se potrudimo i da kao pojedinci proizvodimo što manje otpada. To će umnogome uticati na smanjenje karbonskog otiska. Osnovni princip „zero waste“ načina života jeste da kupujemo hranu koja nije upakovana. Ukoliko ne živimo potpuni „zero waste“ koncept, a želimo doprinijeti očuvanju životne sredine, za onu hranu koja je upakovana, potrebno je da budemo sigurni da je ambalaža pogodna za reciklažu. Kada su u pitanju kozmetički proizvodi koje svakodnevno koristimo, kako bismo izbjegli pakovanja koja su uglavnom od plastike i proizvode koji u sebi sadrže toksične materije, najsigurniji način jeste da sami proizvodimo barem određeni dio proizvoda. Za ostalu ambalažu, moramo se uvjeriti da je deklarisana sa znakom koji ukazuje da je ona pogodna za reciklažu. Osim toga, korišćenje jednokratne plastike treba svesti na minimum. Kada je u pitanju organski otpad, važno je upoznati se sa principima kompostiranja i implementirati ih u dnevnim navikama. Ljudska populacija se rapidno povećava, a sve je manje resursa, zato: Reciklirajte, reciklirajte i reciklirajte!
Izračunajte Vaš karbonski otisak!
—
Autorka bloga je Jana Marjanović, članica grupe prirodnih nauka OCSI! Ukoliko i ti želiš da se pridružiš OCSI, molimo te da se registruješ na: www.omsa.me
—
Tekst je originalno objavljen na portalu www.glaspodgorice.me