1. Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?
Dragana: Osnovne i specijalističke studije sam završila u Crnoj Gori na Fakultetu za Poslovni Menadžment gdje sam specijalizirala temu otkrivanja carinskih delikata u robnom prometu u sklopu predmeta Carinski postupak. Oduvijek me je interesovala tema države, njenih granica i njene uloge van istih, uključujući promet robe i putnika unutar i izvan nje. Nakon završenog pripravničkog staža u Podgorici i početaka koje se tiču istraživanja crnogorskih migracionih tokova ka zemljama Latinske Amerike, odlučila sam da posjetim Argentinu gdje sam u sklopu direktnog jednomjesečnog istraživanja na terenu uspjela da se upoznam sa crnogorskim iseljeništvom u ovoj državi. Nakon povratka u Crnu Goru sam odlučila da svoje istraživanje nastavim na nekoj od akademskih institucija u Argentini. Da bih ostvarila tu želju morala sam doći u Argentinu. Tako sam 2015. godine aplicirala kod Ministarstva Prosvjete Crne Gore a za Nacionalnu Stipendiju za Izvrsnost, za mlade istraživače i inovatore, koju sam kasnije dobila. Stipendiju sam dobila za studije Međunarodnih Odnosa, na programu Međunarodne politike i ekonomije na prestižnom argentinskom Univerzitetu San Andres (Universidad de San Andrés). Tokom studija sam radila na projektu mog finalnog rada koji se tiče teme migracija i identiteta, primijenjene na slučaj Crnogoraca u Argentini, Urugvaju i Peruu. Sada već radim na završnom radu i očekujem da ću isti odbraniti sredinom 2018. godine. Tokom studija na San Andresu, upisala sam i magistarske studije na Nacionalnom Univerzitetu Tres Febrero (Universidad Nacional de Tres Febrero) tj. na Institutu za politiku migracija i azila, koji pripada pomenutom univerzitetu, takođe u Buenos Ajresu. Za ovaj magistarski program koji se naziva Politika i Upravljanje Međunarodnim Migracijama sam dobila polustipendiju Međunarodne Organizacije za Migracije iz Buenos Ajresa. Ovaj magistarski program se može upisati svake druge godine i na istom primaju samo dvadeset studenata.
2. Zašto baš Argentina i zašto baš taj fakultet?
Dragana: Oduvijek sam sanjala o međunarodnim studijama. Oduvijek me je privlačila tema međunarodnih odnosa, politike, ekonomije, generalno kako svijet funkcioniše i kako može funkcionisati, koju ulogu Crna Gora ima u istom i kakvu može imati. San Andres je jedan od najprestižnijih Univerziteta u zemlji i Univerzitet koji nudi visoko kvalitetno obrazovanje u svakom smislu. Ono što me je najviše privuklo da studiram na ovom programu jesu jako bogate refrence profesora. Većina profesora su svoje studije završili na poznatim Univerzitetima poput Harvarda, Stanforda, Princetona i sličnim Univerzitetima i uglavnom su svi eksperti za razna pitanja argentinske vanjske politike u raznim sektorima Ministarstva Vanjskih Poslova Argentine. Što se tiče drugog Univerziteta, odabrala sam ga zbog programa koji je izuzetno rijedak u svijetu, program koji se uglavnom, u veoma malom broju izučava u zemljama visoke imigracije što nije slučaj i sa Crnom Gorom. Na institutu se bavimo studijama Politike Međunarodnih Migracija i Azila, počev od istorijskog aspekta fenomena migracija do najnovijih usvojenih migratornih politika u svijetu. Takođe, s obzirom da je program jako specifičan, na istom uz pomoć raznih latinoameričkih eksperata za migracije i azil, naših profesora, kreiramo moguće migratorne zakone i politike, što nam pomaže da nakon završenih studija bolje shvatimo izazove koji se javljaju u ovoj profesiji. Takođe, da bi magistrirali na ovom programu, moramo ispuniti fond od 180 sati a koji se tiče posjete raznim međunarodnim konferencijama o migracijama i azilu koje se organizuju u Buenos Ajresu.Argentina, zato što sam još od djetinjstva sanjala da istu posjetim. Za Argentinu me veže i život mojih predaka u istoj, kao i tema koju istražujem.
3. Da li je Argentina opravdala tvoja očekivanja?
Dragana: Jeste. U velikoj mjeri. U Argentini se osjećam kao kod kuće. Argentina je za strance otvorena zemlja i isti u njoj mogu uživati razna prava i beneficije. Argentina čini da se svaki stranac osjeća kao kod kuće. U istoj se izuzetno poštuju ljudska prava, i stepen diskriminacije u bilo kom pogledu je izuzetno nizak. Strogo poštovanje ljudskih prava je jedan od glavnih ciljeva moderne argentinske politike. Posebno u oblasti migracija, izuzetno se poštuju prava stranaca i oštro osuđuje svaki, pa i najmanji vid diskriminacije istih.Argentina mi je pružila puno. Jedan primjer sjajnog odnosa prema migrantima i crnogorskoj zajednici u zemlji koji želim navesti je definitivno moje učestvovanje u defileu inostranih zajednica u Buenos Ajresu 2016. godine. Naime, Nacionalna Direkcija za Migracije je upravo meni ukazala čast da nosim argentinsku zastavu na čelu kolone predstavnika inostranih zajednica kojih je bilo preko pedeset, na proslavi dana imigranata. Argentina je imigrantska,multikulturalna zemlja u kojoj se vrlo često slave dani imigranata. Vrlo često učestvujem u aktivnostima crnogorske zajednice na pomenutim događajima i trudim se da promovišem Crnu Goru kad god mi se pruži prilika za to. Ovdje su stranci više nego dobrodošli, i svaki migrant za njih predstavlja novu priliku koja će im pomoći da obogate već raznoliku argentinsku kulturu.
4. Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?
Dragana: Novi način života i kultura koja se u velikoj mjeri razlikuje od crnogorske su bili definitivno najveći izazov. Neko sam ko izuzetno poštuje i voli raznolikost u kulturama te sam se vrlo brzo i sa puno ljubavi adaptirala u velikoj mjeri na argentinski način života. Naravno, i danas postoje neke situacije na koje i dalje pokušavam da se adaptiram, ali sve je to proces kroz koji svaki migrant prolazi i koji ponekad traje nekoliko godina. Da prevaziđem gore pomenute izazove puno mi je pomoglo i pohađanje šestomjesečnog kursa španskog jezika i argentinske kulture na Univerzitetu.
5. Tvoja najveća motivacija na tom putu?
Dragana: Svjesnost da usvajam i da ću usvojiti znanje koje će mi u velikoj mjeri pomoći da u Crnoj Gori promovišem naučno istraživački rad koji se tiče teme međunarodnih migracija iz raznih perspektiva. Crna Gora je zemlja emigracije, i izuzetno je važno stvoriti uslove za proučavanje ove teme. Takođe, svjesnost da se bavim temom koju volim, te mi ta činjenica u velikoj mjeri olakšava motivisanje.
6. Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?
Dragana: Generalno, nemam puno slobodnog vremena, jer pored studija radim u Centru za istraživanje latinoameričkih migracija gdje takođe izučavam temu crnogorske imigracije u Argentini. A kad je u pitanju slobodno vrijeme, uvijek radim nešto što je vezano za moje studije. Prosto, kada volite ono čime se bavite, za vas ne postoji slobodno vrijeme. Bolje reći, moj rad je moje slobodno vrijeme jer uživam u tome. Svakako, slobodno vrijeme takođe koristim za čitanje literture koja se bavi istorijom Crne Gore, istorijom međunarodnih odnosa, latinoameričkom politikom.Takođe, često slušam duhovnu muziku iz srednjeg vijeka, proučavam razne religije, čitam knjige koje se bave pozitivnom psihologijom i emocionalnom inteligencijom. Drugari, uglavnom studenti iz različitih latinoameričkih država često vikendom spreme i asado-argentinski roštilj, te se na taj način vrlo često družimo kao i u sklopu raznih sportskih aktivnosti na Univerzitetu, (streljaštvo,trčanje,plivanje).
7. Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?
Dragana: Migracije nijesu samo migriranje iz jednog mjesta u drugo, već jedan izuzetno složen i zanimljiv fenomen za istraživanje. Istraživanje ove teme je specijalno posljednjih dvadeset godina doživjelo pravu ekspanziju, te se ista počela istraživati iz različitih perspektiva-geografske , političke, ekonomske, psihološke, demografske, antropološke,medicinske.
Geografija se uglavnom bavi prostornim varijacijama migracija, tj. migracionim procesima. Numerički orijentisana društvena geografija pokušava utvrditi osnovne razloge migracije ili zadržavanja populacije.
Demografska migracija se smatra jednim od najvažnijih komponenti pokreta stanovništva i pokazuje ga kao “mehanički pokret” (plodnost i smrtnost, kao i “organski pokret”). Ekonomija se suočava s migracijama jer svaki migratorni proces ima posljedice na opšte ekonomske trendove: trendovi i mogućnosti migracije utiču na probleme tržišta rada. Zapošljavanje i nezaposlenost uzrokuju iseljavanje ili useljavanje, a iseljavanje i useljavanje vraćaju se na tržište rada; ekonomija takođe istražuje uticaj migracije na potrošačku tražnju i inflaciju,kao i uticaj doznaka u zemljama porijekla.
Antropologija se uglavnom bavi temom etničkog sastava stanovništva migranata u poređenju s “domaćom” populacijom, kao i u posljedicama migracija na kulturu.
Sociologija je zainteresovana za društvene odnose koji generišu migraciju, uticaj migracija na društvene odnose, uloga migranata u stvaranju novih društvenih zajednica na području između “nacionalnih” preduzeća, stvaranje migrantskih institucija u zemljama prijema, kao i proces društvene integracije migrantskih zajednica i pitanja tokom socijalne integracije u uslovima visokih stopa useljavanja.
Istorija je usmjerena na proučavanje, uglavnom masovnih migracija, posebno kada je ista posljedica važnih političkih i društvenih promjena unutar određene istorijske faze.
Političke nauke istražuju savremene političke procese koji stvaraju migraciju, uglavnom prisilnu migraciju, kao i ulogu država u generaciji, kontroli i sprječavanju migracija. Posebnu pažnju posvećuje i pitanjima političke pripadnosti, građanstva, državljanstva migranata i uticaja naturalizacije na razumijevanje političke zajednice u pojedinim zemljama.
Medicina je zainteresovana za migraciju u epidemiološkom smislu, uglavnom kako bi saznala kako se šire određene infekcije;
Smatram da proučavanjem fenomena migracija iz pomenutih perspektiva mogu uticati da se ova tema bolje razumije i promoviše u Crnoj Gori, kako u teorijskom tako i u praktičnom dijelu.
Takođe, mislim da mogu doprinijeti boljem razumijevanju teme crnogorske emigracije u Latinskoj Americi kao i identitetskih pitanja koja se tiču potomaka iseljenika na ovom kontinentu. Smatram da mogu doprinijeti da se održavaju kvalitetni odnosi između Crne Gore i njenog iseljeništva i da se usvoje razni zakoni i politike koje mogu dovesti do unapređenja ovih odnosa.
8. Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?
Dragana: Moj sljedeći korak je odbrana magistarskog rada na prvom i priprema istog na drugom Univerzitetu. Ne planiram previše budućnost, trudim se da živim u sadašnjosti. Ali, ako baš moram da odgovorim, onda bih navela da sebe vidim prisutnu i u Crnoj Gori i u Latinskoj Americi.
9. Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?
Dragana: S obzirom da sam dobitnica nacionalne stipendije koja nakon završenih studija zahtijeva povratak u Crnu Goru, obavezna sam da se vratim. Sa druge strane, ugovor o stipendiji dozvoljava ostanak, samo u slučaju ukoliko studenti žele nastaviti svoje školovanje na višem nivou, što bi u mom slučaju bile doktorske studije. U ovom trenutku ne bih mogla odgovoriti da li će to biti razlog mog ostanka u ovoj ili nekoj drugoj latinoameričkoj zemlji.
10. Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?
Dragana: Prvo, da pokušaju da otkriju profesiju kojom bi se voljeli baviti, i da rade na razvijanju talenata ka istoj. Drugo, da vjeruju da je moguće raditi posao koji voliš. Treće, da se fokusiraju na svoje prednosti (pa makar bile i najmanje) a ne na nedostatke. Četvrto, da uživaju na odabranom putu i pored raznih ograničenja, jer ograničenja su dio svakog puta ka cilju.Peto, da preuzmu u potpunosti odgovornost za sve pozitivne i negativne situacije koje će ih pratiti na putu, a nikako da iste pripisuju eksternim faktorima, jer, mi smo glavni krivci za sve naše uspjehe i neuspjehe. Šesto, da nauče da kažu NE kada osjećaju NE i da kažu DA kada osjećaju DA. Poručujem im da žive ljubav, iskrenost ka sebi i drugima, i da njeguju viteške karekateristike kod sebe-da budu primjer zajednici u kojoj žive a i šire.
Što se tiče procesa odlučivanja o školovanju u inostranstvu predlažem im da istražuju i budu uvijek u toku sa ponudom stipendija na raznim univerzitetima u svijetu. Dovoljno je za početak posjetiti sajt Ministarstva Prosvjete Crne Gore na kojem mogu pronaći veliki broj stipendija za crnogorske studente u raznim državama svijeta. Da nakon odabira države i Univerziteta na kojem će studirati usavrše jezik koji se govori u datoj državi i da u komunikaciji sa predstavnicima OMSE pokušaju obezbijediti sve ostale informacije potrebne za njihov odlazak i boravak u izabranoj zemlji.
