Još jedna nedjelja i još jedna prilika da vam predstavimo izuzetne članove Upravnog odbora OCSI – Katarina Lazović, naša koordinatorka za interne odnose, govorila je za naš sajt o njenim aktivnostima u OCSI, ali i akademskim i vannastavnim uspjesima.
Dolazim iz Tivta. Osnovne studije sam završila u Podorici na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju na Univerzitetu Donja Gorica. Masterirala sam na Fakultetu za ekonomiju i socijalne nauke Seznt István Univerziteta u Mađarskoj na programu Ruralni razvoj i agrobiznis. Od septembra sam pripravnik u prizvodnji i logistici u pivari „Trebjesa“ u Nikšiću, gdje sam se i preselila zbog posla.
U OCSI sam na poziciji Koordinatorke za interne odnose, odnosno za članstvo i primarno zaduženje mi je komunikacija sa našim članovima, ali i aktivno učešće u ostalim aktivnostima koje organizuje UO.
2. Zašto ste se odlučili za studije na Szent István Univerzitet i šta posebno nosite u srcu kada je u pitanju Mađarska ?
Za odlazak u Mađarsku sam se prvenstveno odlučila zbog ponude programa koji ne postoji u Crnoj Gori. Uzevši u obzir trendove u oblasti poljoprivrede i prerade hrane, ne samo u Crnoj Gori, već i na globalnom nivou, smatrala sam da bi mi jedan ovakav master program omogućio odličnu nadogradnju u odnosu na osnovne studije i omogućio veći spektar poslovnih mogućnosti.
Iz Mađarske u srcu nosim predivna iskustva, prije svega prijatelje koje sam stekla, miris kürtőskalács -a, kuvanog vina i večernji pogled na Budimpeštu sa Margit mosta.
3.S obzirom na to, da se crnogorskim studentma nudi veliki broj stipendija, razmjena, kakvog ste mišljenja, da li nakon studija crnogorski studenti sa inostranim obrazovanjem prije mogu doći do zaposlenja u Crnoj Gori ?
Ono po čemu se crnogorski studenti koji dio ili čak cijele studije završe u inostranstvu ističu jeste odlično poznavanje (najčešće) više od jednog stranog jezika, multidisciplinarnost i izuzetna prilagodljivost kao i poznavanje poslednjih trendova u svojim oblastima studiranja. To je nerijetko razlog zbog kojeg su kompetetniji na tržištu rada od nekoga ko dolazi iz crnogorskog sistema obrazovanja. Razlog tome nije jedino način na koji funkcioniše obrazovni sistem, već i izloženost različitim kulturama i drugačijem načinu života. Posebno ukoliko završe studije iz oblasti koje nisu toliko popularizivane za studiranje, a postoji deficit na tržištu rada. Takođe, treba napomenuti da za jedan dio njih, koji su visoko specijalizovani, nažalost ne postoji mogućnost zaposlenja u Crnoj Gori. Ipak, većina naših studenata odlazi na studije u zemlje Evropske unije, gdje su izloženi praksama koje se naša država trudi da uspješno implementira, što je dodatna prednost pri zapošljavanju.
4. Šta biste preporučili svim studentima koji se odluče da nastave obrazovanje van CG?
Poručila bih im da prikupe što više informacija i da dobro razmisle šta je to što žele da studiraju, jer će ih to definisati do kraja života. Preoporučujem da konsultuju našu Publikaciju o aplikacionim procesima , i da, ukoliko odu na studije u inostranstvu postanu članovi OCSI.
5. Na kom projektu ste poslednje radili i kakve ste rezultate postigli?
Sa zadovoljstvom ističem da sam bila uključena u sve projekte koje je OCSI sprovela u toku prethodne godine. Poslednja u nizu je bila Publikacija o aplikacionim procesima, koja zapravo predstavlja rezultat sama po sebi – odličan vodič koji predstavlja skup iskustava naših studenata u inostranstvu, koji može pružiti mnogo odgovora nekome ko se prvi put susreće sa tim.
6. Možete li nam kratko reći šta je to što se sprema u trećoj publikaciji a nije pomenuto u prethodne dvije?
Treća publikacija, koja će uskoro izaći u javnost će biti drugačija. Ona predstavlja priču o tome kako izgleda otići u inostranstvo, nakon što ste primljeni na program. Ovog puta pružamo osnovne infromacije od apliciranja za vizu do svakodnevnog načina života u velikom broju zemalja, temeljeno na intervjuima sa našim studentima u inostranstvu. Da ne otkrivam detalje, uskoro ćete čitati i sami.
7. Šta Organizacija sprema u predstojećem periodu?
Privodimo kraju treću publikaciju, pripremamo prijem crnogorskih studenata u inostranstvu u naše Ambasade, učestvujemo na Otvorenim danima nauke u Podgorici. Do kraja godine tu su tradicionalni Zimski panel, Skupština za naše članove i konsultacije za srednjoškolce na temu studiranja u inostranstvu, koje su i jedan od najposjećenijih događaja koje organizujemo.
8. Možete li nam detaljnije opisati koji je cilj “Montenegro Embassies Open House“, i u kojim državama će se obilježiti ovogodišnji ?
Svake godine u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija organizujemo prijem crnogorskih studenata u Ambasade na lokacijama gdje studiraju naši studenti, a prijavi se više od 3 studenta za ovu aktivnost. Iskustva iz dosadašnjih događaja su odlična – osim upoznavanja sa diplomatskim predstavnicima naše države u kojoj naši studenti studiraju, oni se upoznaju i sa svojim kolegama i šire mrežu svojih privatnih i poslovnih kontakata.
9. Osim MEOH-a Organizacija obilježava i Meet us in, koja je razlika kada su u pitanju ovi događaji?
S proljeća, kad je ljepše vrijeme, trudimo se da okupimo studente u neformalnom okruženju – posjeta muzeju, zajednički odlazak na sportsku utakmicu, piknik i slično. U ovaj događaj ne uključujemo diplomatske predstavnike, te MeetUsIn predstvalja svojevrsni pandan MEOH-u. Ideja iza oba događaja je umrežavanje naših studenata u zemljama u kojima studiraju, a možda i nisu imali priliku da se sretnu ranije.
10. Zbog čega bi neko trebao da se prijavi i bude član Organizacije, PoC ili član Upravnog odbora?
OCSI je veliki izvor kontakata i informacija, što je prvenstveno motivacija za članove i osobe na pozicijama PoC. Za one koji žele da više rade na svojim poslovnim vještinama, prvenstveno organizacionim, komunikacionim i da se razvijaju na ličnom planu kroz angažman u NVO sektoru, članstvo u Upravnom odboru je pravi izbor. Članovi OCSI su svuda u svijetu, i spremni su da pomognu jedni drugima.